Belgrade, Borča, Sonje Marinković 1/b +381 (11) 33 25 202 +381 (65) 33 25 202 office@fondacijaplanetarnisportskigrad.com

Troskok

TROSKOK
PREGLED TAKMIČENJA
Ovo takmičenje na stazi i terenu je takođe nezvanično poznato kao
poskok, korak i odskok
-
opis koji savršeno oslikava pokrete atletičara
koji se nadmeću u ovom takmičenju. Svaki atletičar trči niz zaletište, koje
je često identično onom za skok udalj (videti str. 140
-
142). Po dostizanju
odskočne daske (pri punoj brzini) atletičar skače napred, dočekuje se na
istu nogu kojom je skočio, potom pravi korak drugom nogom, i konačno
odskače u jamu sa peskom. Takmičar koji prevali najveću ukupnu
razdaljinu se proglašava pobednikom.
Troskok za muškarce je bio disciplina na prvim
modernim Olimpijskim igrama 1896; bilo je
potrebno tačno 100 godina za pojavu ženskog
takmičenja.
Bilo koji atletičar koji zakorači nazad kroz
doskočnu jamu nakon izvedenog skoka, smesta
se diskvalifikuje.
Proporcionalno, najveća faza troskoka je faza
poskoka (prva po redu)
-
čini 37 procenata; druga
faza
čini 33 procenta, dok finalna faza predstavlja
30 procenata ukupnog skoka.
POSKOK, KORAK, SKOK
Vrhunski takmičar u troskoku obično pravi zalet od
oko 40 m (130 ft). Prilaz (koji se pravi punom
brzinom) treba da bude toliko dobro procenjen da
skakač nema po
trebu da gleda dole ka dasci tokom
odskoka
-
ako bi to uradio ugrozio bi dužinu skoka.
Atletičari počinju i završavaju poskok na istoj nozi;
čim se prizemlje, oni drugom nogom započinju korak
i protežu se da bi pokrili što veću razdaljinu. Za finalni
skok atletičar koristi koračnu tehniku, zgrčnu tehniku
ili tehniku uvinuća (videti str. 141), da bi isturio noge
napred za doskok.
PROFIL ATLETIČARA
Takmičari u troskoku su često dobri
sprinteri, iako mogu da nadoknade bilo
kakav nedostatak brzine razvijanj
em
snage i ritma niz zaletište. Njihov trening
se fokusira na poboljšanje skočnosti
(vežbe za povećanje sposobnosti mišića
da se brzo šire i skupljaju).
Uzan kroj
Prsluk i sorts su lagani i uzanog kroja
da bi se smanjio otpor vazduha i da bi
se obezbedi
lo da nikakav materijal
neće visiti sa leđa sportiste i ostaviti
trag u pesku.
Identifikacija atletičara
Atletičari moraju nositi
identifikacione brojeve za trku na
obe strane prsluka. Brojevi se
obično privezuju za prsluk
čiodama.
Šiljci za sko
k
Patike imaju šiljke zbog
boljeg prianjanja o različite
površine. Donovi su
specijalno dizajnirani da
ublaže udar prilikom zaleta i
skokova.
TREBA ZNATI
Poskok
Pošto je sprintom došao
do odskočne daske,
skakač se odrazi napred
odskočnom nogom i p
ravi
jedan korak u vazduhu.
Koračanje
Nakon što se skakač dočekao na
zemlju posle poskoka (istom nogom
kojom je napravio poskok),
on isteže drugu nogu što je više
moguće kako bi zakoračio napred.
Noge ne smeju proći jedna pored
druge
POSKOK
ISTAKNU
TA POZICIJA
Takmičarski prostor za troskok je
postavljen ispred gledališta, baš unutar
dela trkačke staze koji se koristi za
takmičenja u sprintu.
EDVARDS: NEPRELAZNI?
DŽONATAN EDVARDS JE PRVI
ATLETIČAR KOJI JE PREŠAO GRA
-
NICU OD 18 METARA (59 STOPA),
USPUT POSTAVIVŠI NOVI SVETSKI
REKORD OD 18,29 METARA (60
STOPA). TO BEZMALO ODGOVARA
PRESKAKANJU DVE DUŽINE DVO
-
SPRATNOG AUTOBUSA.
Jama za doskok
Neki takmičari promaše nameravano konačno
odre
dište, jer toliko zanesu kukovima tokom
prilazne faze da odskoče
pod uglom i dočekaju
se van peska.
Zaletište
Takmičari u troskoku počinju svoj zalet sa nekoliko
opreznih koraka kako bi uspostavili ritam. Ne trče
svom snagom po zaletištu da im brzina ne naruši
ravnotežu.
STAZA I JAMA
Odskočna daska za troskok je postavljena mnogo više pozadi nego u skoku udalj.
Prilagođavanje je napravljeno da bi atletičari mogli da izvedu faze koraka i
poskoka na šljaci ili sintetičkoj podlozi pre finalnog odskoka u jamu sa peskom.
Traka plastelina, mekana glina ili sličan materijal se
obično postavljaju duž dalje
ivice odskočne daske. Na tom mestu ostaje otisak atletičareve patike, tako da
sudije mogu da opaze prestupe koje možda ne bi primetili golim okom. Pesak u
jami za doskok mora biti u ravni sa stazom, i trebalo bi da se grabuljama potpuno
izravna nakon što je svaki skok izmeren. To se čini da bi sudije bile sigurne da je
trag u pesku ostavio atletičar koji je upravo izveo skok.
Pokvašena jama
Jama za doskok se uvek
prska vodom pre takmi
-
čenja, kako se tragovi
doskoka ne bi prebr
zo
ispunili peskom.
Mekana traka
Plastelin, pe
-
sak ili glina će
pokazati ne
-
važeći otisak.
NEPRAVILNI SKOKOVI
Sudije signaliziraju nepravilan skok mahanjem
crvenom zastavicom. Većina nevaže
ćih
skokova se desi kada atletičar prestupi na
odskočnoj dasci i
ostavi trag na meka
noj traci.
Ponekad takmičar promaši čitavu jamu za
doskok. Može se dosuditi prekršaj ukoliko je
atletičaru bilo potrebno više od dozvoljenog
vremena (obično minut i po) da izvede skok.
Skok se može proglasiti nepra
vilnim i ako se
skak
ač nakon poskoka prizemlji na
nedozvoljenu nogu, ili ako odskoči obema
nogama umesto samo jednom.
Doskok
Skakači se dočekuju na
stopala, ali prebacuju
težinu tela napred da bi im
se trag računao na mestu
na kojem su prvo
dotakli pesak
.
Finalna faza
Tehni
ka skoka može biti
zgrčna, koračna ili
uvinuća.
Skok
Atletičar se mora dočekati na
suprotnu nogu od odskočne
noge. Da bi dovršio skok,
atletičar odskače nogom na koju
se dočekao
.
NAJDUŽI TROSKOCI (ŽENE)
DUŽINA ATLETIČAR (GODINA)
15,50 M
INESA KRAVEC (1995)
15,39
M
F. MBANGO ETONE (2008)
15,34 M
TATJANA LEBEDEVA (2004)
15,33 M
INESA KRAVEC (1996)
15,33
M
TATJANA LEBEDEVA (2004)
15,32
M
I
TATJANA LEBEDEVA (2000)
15,32
M
HRISOPIJA DEVECI (2004)
15,30
M
F. MBANGO ETONE (2004)
15,29 M
JAMILA ALDAMA (2003)
15,28 M
JAMILA ALDAMA (2004)
15,28 M
JARHELIS SAVINJ (2007)
15,27 M
JAMILA ALDAMA (2003)
15,25 M
TATJANA LEBEDEVA (2001)
SKOK
KORAK
NAJDUŽI TROSKOCI (MUŠKARCI)
DUŽINA
ATLETIČAR (GODINA)
18,29 M
DŽONATAN EDVARDS (1995)
18,16 M
DŽONATAN EDVARDS (1995)
18,09 M
KENI HARISON (1996)
18,01 M
DŽONATAN EDVARDS (1998)
18,00 M
DŽONATAN EDVARDS (1995)
17,99 M
DŽONATAN EDVARDS (1998)
17,99 M
KENI HARISON (1996)
17,98 M
DŽONATAN EDVARDS (1995)
17,98 M
TEDITAMG0 (2010)
17,97 M
VILI BENKS (1985)
17,96 M
KRISTI JAN TEJLOR (2011)
17,93 M
KENI HARISON (1990)
17,92 M
HRISTO MARKOV (1987)
STATISTIKA
ZALET
Jedna od najvažnijih veština koje takmičari u
troskoku moraju da savladaju je da praćene
zalet tako da se vodeća noga prizemlj
i što je
bliže moguće ivici odskočne daske, bez
prestupa koji bi označio da je skok nepravilan.
TAKMIČENJA U SKOKU
Na većim takmičenjima atletičari moraju da prođu kroz kvalifikacione runde da bi
mogli da učestvuju u finalnoj rundi, u kojoj imaju mogućnost
da osvoje bilo koju od
medalja. Atletičari imaju tri pokušaja za skok. Svaki skok se meri od dalje ivice
odskočne daske do najbližeg traga u pesku koji je napravljen bilo kojim delom
takmičarevog tela. Skok se beleži do najbližeg celog centimetra ispod os
tvarene
razdaljine. Ako je atletičar siguran da će ga njegov skok odvesti u sledeću rundu, ili
mu doneti medalju, on ne mora da izvede sva tri pokušaja.

Dinarski račun: 160-505568-64 (uplata u dinarima) Banca Intesa

Devizni račun: 160-76567969 (uplata u dolarima $)Banca Intesa

Devizni račun: 160-76587854 (uplata u EUR) Banca Intesa