Database could not connect Database could not connect Database could not connect Database could not connect
Belgrade, Borča, Sonje Marinković 1/b +381 (11) 33 25 202 +381 (65) 33 25 202 office@fondacijaplanetarnisportskigrad.com

snoubord

TREBA ZNATI
426
Snoubord kros, u kome se četiri bo
rders trkaju
niz stazu sa nizom prepreka, uveden je kao
disciplina na Zimskim olimpijskim igrama u
Torinu 2006. godine.
U disciplini „big er“ takmičari skaču sa rampe
visoke 18 m (60 ft), a zatim izvode okrete i salta
na dužini od 30 m (100 ft).
Kreg Keli,
jedan od osnivača frirajda, četiri puta
je bio prvak sveta, a tri puta prvak SAD. Poginuo
je u lavini januara 2003. godine.
PREGLED SPORTA
Snoubord se razvio šezdesetih godina 20. veka u SAD, a pred
-
stavlja kombinaciju veština koje se koriste u skijanju,
skejtbordingu i
surfovanju. Snouborderi se trkaju niz snežne padine na dasci nalik
skiji koja im je pričvršćena za stopala i izvode vratolomije. Snoubord
je zimska olimpijska disciplina od 1998. godine.
TRK
ANJE I IZVOĐENJE TRIKOVA
U snoubordu postoji mnoš
tvo različitih elemenata, od spusta i trkanja, pre
ko
tehnika vožnje preko mogula, trikova koji se izvode na half
-pajpu i kvoter-
-
pajpu, do pauder rajdinga (vožnje po celcu), u kome se borderi uz pomoć
tehnike surfovanja probijaju kroz dubok, rastresit sneg. Za trkanje, poznato kao
alpski snoubord, potrebne su veštine slične kao za spust na skijama;
takmičarima se meri vreme dok se spuštaju niz stazu za veleslalom. U para
-
lelnom veleslalomu dva bordera se trkaju međusobno na paralelnim stazama.
PROFIL SPORTISTE
Da biste bili snouborder, morate
posedovati odvažnost, samopouzdanje i
avanturistički duh. Za takmičarski
snoubord neophodni su kon
dicija i
gipkost, kao i snažni mišići. Trening u
snoubordu je nalik skijaškom. Kao i u
svakom sportu na snegu, osećaj
za
ravnotežu, koordinacija pokreta i dobri
refleksi su takođe od ključ
nog značaja.
Za fristajlere je takođe v
ažno da budu
dobri zabavljači.
Naočare
Naočare štite oči od snežnog slepila.
Takođe sprečavaju da sneg upada u oči, što
inače može da dovede do p
rivremenog
gubitka vida, opasnog pri velikim brzinama.
Gornji deo tela
Štitnik za telo je dizajniran tako da
štiti ramena, laktove i kičmu.
Napravljen je od guste pene
otporne na udare sa dodatkom
neoprena radi fleksibilnosti.
Štitnik za ručni zglob
U sluč
aju pada, štitnici za
ručne zglobove umanjuj
u
mogućnost uganuća i
preloma.
SAJMON DAMONT
DAMONT JE 11. APRILA 2008. OBORIO
SVETSKI REKORD NA KVOTERPAJPU.
DVADESETJEDNOGODIŠNJI AMERIKANAC
SKOČIO JE 10,8 METARA (35 STOPA
I
6 INČA),
TAČNO METAR (3 STOPE I 3 I
NČA) VIŠE OD
DOTADAŠNJEG REKORDA.
EKSTREMNI SNOUBORD
Ekstremni snoubord se izvodi na gotovo vertikalnim planinskim padinama (45 proce
nata i
više) sa liticama, dubokim snegom, jarkovima i drvećem, i nije za bojažljive. Takmičenja
obuhvataju trke i fristajl
nadmetanja na stazama dugim i do 1220 m (1334 yd) sa mnoštvom
prirodnih prepreka. Takmičari se ocenjuju na osnovu postignutog vremena i stila.
Kaciga
Zaštitna kaciga svodi povrede
glave na minimum i obavezna je na
snežnim padinama.
Regularno ili otkačeno"
?
Neki borderi voze sa levom
nogom
dok drugi više vole
da im prednjači desna noga
(tzv. „otkačeni" položaj).
Stvar je samo u tome šta
kome više odgovara.
Stav
Stopala su obično postavljena malo šire od
širine ramena. Uži stav pruža bolju kontrolu pri
skret
anju na stazi, dok je širi stabilniji za
fristajl.
Dukserica
Lagana, topla i
prozračna dukserica
udobna je bilo kao donji
ili kao gornji sloj odeće
Rukavice
Rukavice imaju ojačanja na
palcu i prstima i vodootporne
su. Najčešće su postavljene
vunom ili sint
etikom da bi bile
toplije.
Donji deo tela
Rantalone sa ojačanjima i štltinici za kolena
umanjuju povrede od udara. padova
Materijal od kog su napravljeni upija znoj i
održava toplotu
Rad nogu
Upravljanje daskom u
velikoj men zavisi od
cipela i vezova.
SNOUBORD
HALF-PAJP
Half-pajp je specijalno konstruisan teren cevastog oblika poput
jarka, sa zaobljenim zidovima i ravnim dnom u kome
snouborderi izvode akrobatske trikove. Half
-
pajp vodi poreklo iz
skejt parkova.
KAKO SE TO RADI?
Snouborder se spušta niz
jedan zid half-pajpa da bi uhvatio zalet; to mu
omogućava da se popne do vrha suprotnog zida i odatle se odbaci u vazduh
da bi izveo trik. Što bliže početku terena počne sa skokovima, to će uspeti
više da ih uradi duž zidova. Borderi koji voze na half
-pajp
u moraju odlično da
voze po ivici i kontrolišu pokrete pri skretanju. Takođe je neophodno da
umeju da voze unazad
-
da izvode manevar zvan ,,faki“.
TAKMIČENJA
U većini takmičenja na half
-
pajpu postoji
pet sudija, od kojih je svaki zadužen za
različiti elem
ent nastupa. Boduju se
izvedeni trikovi, okreti i premeti, tehnika,
doskok i visina koju border postigne
prilikom skokova.
S kraja na kraj
Takmičar mora da prođe duž
celog pajpa, od ulazne rampe
do izlaza.
Skokovi
Iskusan snouborder može
da skoči i do 8 m
(26 ft 3 in)
iznad ravnog poda
half
-pajpa. To mu daje
dovoljno prostora da izvede
niz impresivnih akrobacija.
TEHNIKE
U vožnji half
-
pajpom border koristi različite tehnike, kao što su roling edž (uspinjanje na
jednoj strani daske, a spuštanje na drugoj),
pravljenje zaokreta na ledu ili snegu, ili
pravljenje figura u najvišoj vertikalnoj tački skoka,
ALEJ-UP
Ovaj trik podrazumeva
okret u letu od 180
stepeni uzlaznom puta
-
njom. Border mora da se
kreće velikom brzi
nom da
bi se otisnuo dovoljno
visoko, a dask
a pri
odskoku mora da stoji
ravno.
Hvatanje
Border se hvata za
prednju ivicu
daske da bi
otpočeo zaokret.
Presavijeno telo
Telo se okreće prema
prednjoj strani daske.
Border privlači kolena
prema telu.
Kraj manevra
Kad se približi rubu
half-pajpa, border
pušta
dasku, ravno doskače i
nastavlja vožnju.
Platforma
Duž zida half
-pajpa se nalazi
ravna ivica. Ona formira gornji rub
sa kog takmičari izvode skokove.
Naopačke
Za talentovanog
fristajl snouborde
-
ra
položaj nagla
vačke
je način života.
Hvatanje za das
ku
pomaže u održavaju
sta
bilnosti prilikom
zahtevnih trikova.
Ispružena noga
Kad se uhvati za
dasku, border pruža
prednju nogu koliko
god može.
Ulazna rampa
Snouborderi ulaze u
half
-pajp preko ulazne
rampe, koja im
omogućava da odmah
uhvate zalet.
Prelaz
To je zaobljeni deo
između poda pajpa i
vertikalnog zida
(verta).
IN Dl GREB
Da bi se izveo „indi
greb“ border mora da se
otisne visoko iznad ruba
pajpa. On privlači
kolena telu, a zadnjom
rukom hvata dasku
između vezova i pruža
prednju ruku.
Prednja ruka
Prednjom rukom
se balansira.
DASKE, CIPELE I VEZOVI
U fristajl snoubordu, daska je relativno
krat
ka i savitljiva sa simetričnim prednjim i
zadnjim vrhom; cipele su meke. Za alpske
discipline koriste se duže, uže i krute da
ske,
sa različitim prednjim i za
dnjim krajem;
cipele imaju tvrdu spoljašnju konstrukciju.
DASKE
Daske za snoubord imaju lagano, jako i fleksibilno
drveno jezgro, a presvučene su fiberglasom. Klizna
površina izrađena je od porozne plastike ispunjene
voskom radi glatkog i brzog klizanja, i
poseduje šare
koje odvode sneg i vodu.
CIPELE
Fristajleri nose mekane ci
-
pele od meke veštačke kože
(kao na slici). Cipele za alpski
snoubord imaju krutu
spoljašnju konstukciju.
VEZOVI
Vezovi drže stopala na
dasci i nemaju mehanizam
za automatsko otpušta
nje.
Mogu se podesiti tako da
savršeno pašu.
IZ PRVE RUKE
Prve primitivne daske za
snoubord napravili su pedesetih
godina 20. veka surferi i skejteri
koji su hteli da isprobaju nešto
novo. Godine 1965. Šerman Po
-
pen je spojio dve skije i napravio
„snurfer", hibridnu dasku koja je
bila nešto između skejtborda i
daske za sankanje. Džejk
Barton je
1979.
godine počeo da pravi
snouborde od fiberglasa, a
dodao je i vezove pričvršćene
šrafovima za lakše upravlja
nje.
Čelične ivice dodate su
1980.
godine, kao i vezovi sa
vis
okim zaslonom. Snoubord je
postao olimpijska disciplina
1998. godine.
427
Ivice
Čelične ivice omogućavaju
dasci da se „hvata" za sneg
prilikom zaokreta.
Vertikalni zid (vert)
Gornji deo zida je verti-
kalan. Sa platformom ga
povezuje ivica pod pravim
ugiom u odnosu na vert.
SNOUBORD
ZIMSKI SPORTOVI
Knap
Cipele treba da
budu knap oko
gležnjeva, a pete
borders treba da
budu fiksirane
kako se ne bi
odizale.
Visok zaslon
Specijalno
oblikovan zaslon
nalazi se iza
gležnja i pruža
se uz list no
ge.
Luk
Lučne Ivice su simetrično strukirane. Takav oblik pomaže pri
skretanju. Kraći radijus luka omogućava oštrije zaokrete.

Dinarski račun: 160-505568-64 (uplata u dinarima) Banca Intesa

Devizni račun: 160-76567969 (uplata u dolarima $)Banca Intesa

Devizni račun: 160-76587854 (uplata u EUR) Banca Intesa