Database could not connect Database could not connect Database could not connect
Belgrade, Borča, Sonje Marinković 1/b +381 (11) 33 25 202 +381 (65) 33 25 202 office@fondacijaplanetarnisportskigrad.com

paradni skokovi

PARADNI SKOKOVI
400
PREGLED SPORTA
Paradni skokovi podrazumevaju zajedničko skakanje konja i
jahača na stazi sa preprekama. Jahač mora da kontroliše konja
prilikom skokova (ili
preskakanja prepreka) vodeći računa o
prikladnoj brzini i ravnoteži, dok konj mora čisto da odskoči i
doskoči. Takmičenje se obično održava u dve runde. U drugoj,
vremenski ograničenoj rundi učestvuju samo oni takmičari koji su
preskočili sve prepreke u p
rvoj rundi i ova runda je odlučujuća.
Takmičenja su u rasponu od malih lokalnih nadmetanja do Gran
prija, Svetskog kupa i Kupa nacija.
ARENA
Ne postoji standardna veličina arene i staze mogu biti
u zatvorenom ili na otvorenom, na pesku, zemlji ili
travi. Gran prijevi se organizuju na stazama dužine do
1.000 m (3.300 ft) koje sadrže do 15 prepreka.
Dizajner staze predviđa niz fiksiranih prepreka. Na
primer, obično postoji zid koji izgleda čvrsto i koji
obeshrabrujuće deluje na konja i jahača. Propisana
maršr
uta podrazumeva uska skretanja i naporna
mesta za odskok. Vremenske kazne pojačavaju
pritisak.
TREBA ZNATI
Paradni skokovi su deo Olimpijskih
igara od 1912.
Ovaj sport je popularan u Sever
noj
Americi, Australaziji i Evropi.
Muškarci i žene se takmiče u paradnim
skokovima jedni protiv drugih potpuno
ravnopravno.
Gran pri turniri su najviši nivo
takmičenja, sa najvećim nagradnim
fondom.
Lepo se obuci
Jahači obično nose
bele jahaće
pantalone, duge
čizme i crvenu ili crnu
jaknu. Mnogi nose
korbač kako bi
ohra
brili konja da
napravi skok.
Zaštita za glavu
Kaciga je ključna za
zaštitu jahačeve
glave od povrede u
slučaju pada.
PROFIL JAHAČA
Odličan smisao za ravnotežu, dobra fizička
kondicija i sposobnost da se procene rasto
janja
su bitne odlike jahača. Odlučnos
t i smelost su
takođe važni pošto su ograde često dizajnirane
da deluju obeshrabrujuće i mogu izgledati
visoko, gledane čak i sa konjskih leđa. Blizak
odnos sa konjem je izuzetno značajan.
U sedlo
Jahačko sedlo ima
flepove koji su veo
-
ma zakrivljeni na
pre
dnjem delu kako
bi kožne uzengije
bile kratke dok i dalje
pružaju podr
šku za
koleno jahača.
Stomačni štitnik
Široki stomačni remen
štiti donji deo konja od
udara mamuza kada
konj savije prednje
noge za skok.
Zauzdavanje
Ular je obično opremljen trkačkim
m
artingalom (viljuškom) koji sprečava
konja da previsoko podigne glavu.
Zaštita za noge
Noge su
obično opremljene
kamašnama da bi se zaštitile
od udaraca i povređivanja
tetiva.
Sudijska komisija
Komisija sa sudijama za
skokove računa rezultate
takmičenja. Na nacionalnim i
međunarodnim takmičenjima
komisiju predvodi predsednik
kojeg je odobrilo nacionalno
rukovodeće telo ili FEI
(Međunarodna konjička
federacija).
Vodena prepr
eka
Značajan broj većih turnira sadrži
vodenu prepreku; mnogi imaju malu
žbunastu prepreku na strani za odskok.
I konj i jahač mogu biti u iskušenju da
pogledaju vodu što ometa tok skoka.
Konj mora presko
čiti ogradu bez
dodirivanja vode.
Osoblje arene
Oso
blja arene radi po
uputstvima sekretara staze.
Ono popravlja sve prepreke
koje su oborene. Kada je
takmičar na stazi, osoblje
arene se sklanja s puta da ga
ne bi ometalo.
MAJUŠNI HEROJ
Dubi
Dve prepreke sa dovoljno
mesta samo za mali kas
između; dubi zahte
va
precizno jahanje i atletsku
sposobnost za preskok.
Dupla prepreka
Prednja i zadnja letvica duple prepreke su
iste visine. Konju je teže da proceni širinu
ovog tipa prepreke i stoga ju je teže
savladati bez pravljenja greške.
SKAKAČKA PRAVILA
Osnovna pra
vila paradnih skokova su prilično prosta:
savladati prepreke onim redosledom koji je propi
sao
graditelj staze. To se mora postići tako da konj ne obori
nijednu letvicu niti stavi noge u vodenu prepreku, stane
ispred mesta za skok (odbijanje) ili se sagne
ispod
prepreke (protrčavanje): bilo šta od ovoga donosi četiri
kaznena poena (greške). Treće odbijanje dovodi do
eliminacije sa takmičenja, kao i praćenje pogrešne
maršrute, neprolaženje kroz start i finiš, ili pad jahača sa
konja. Staza se mora završiti za propisano vreme da bi
se izbegle vremenske greške. Jahači koji uspešno
završe prvu rundu prolaze u odlučujuću rundu, koja
sadrži manje skokova. Ako dva ili više konja opet
savladaju sve prepreke, pobednik je onaj sa najbržim
vremenom.
SPORT SA PUBLIKOM
Pa
radni skokovi imaju jednostavna pravila i brz i žestok tempo
što ih čini sportom koji je zanimljiv publici. Pojedi
načne runde
traju samo nekoliko sekundi i raznovrsnost konja i različitih
karaktera jahača doprinose zanimljivosti.
TEHNIKA U SEDLU
Takmičars
ki skokovi se izvode pri kasu, brzom, skokovitom hodu koji jahač
može prilagoditi kako bi postigao kraći ili duži korak. Relativno kratke kožne
uzengije dopuštaju jahaču neometano pokretanje u sedlu. Naginjanje napred
tokom skoka ima dupli efekat
-
sklanja
nje težine jahača sa leđa konja i veoma
blago opuštanje uzdi, što oboje dozvoljava konju da lakše izvede lučni skok.
PROFIL KONJA
lako svaki konj može da skoči, nisu svi konji dobri takmičarski
skakači. Ključne osobine paradnog skakača su smelost
- za
pres
kakanje prepreka
-
i pažljivost
-
da ih ne bi oborio. On
takođe mora odgovarati na jahačeve komande i biti veoma
atletski sposoban i fizički spreman.
IZVOĐENJE DOBROG SKOKA
Skok se može razložiti na pet elemenata: pristup,
odskok, let, doskok i udaljavanje
. Svaki ima ključni
udeo u tome da li će konj skočiti uspešno ili ne.
Kontrolisani pristup
Polet (silina u konjskim nogama) je od ključne
važnosti prilikom pristupa. Jahač takođe može
promeniti dužinu koraka konja kako bi stigao u
najbolju tačku za odsko
k.
Odskok i let
Prilikom odskoka konj grči prednje noge i
odrazuje se zadnjim nogama. Sam skok
je produženi kasački korak.
Doskok i udaljavanje
Nakon doskoka konj i jahač
što staloženije i efikasnije
prelaze na sledeći skok.
IZ PRVE RUKE
Paradni skokovi vo
de poreklo iz lovačkih potera u
Britaniji 19. veka, tokom kojih su jahači redovno
savlađivali prepreke poput ograda i zidova. Tada
šnji
jahački stil je podrazumevao duge uzengije i uspravan
stav tokom skoka. Na ranim takmičenjima dominirali su
vojni jahač
i, među njima i itali
-
janski kapetan Federiko
Kaprili iz Pinerolo konjičke škole, razvivši prednji
skakački sed koji se koristi i danas.
STROLER (1950
-
1986) JE JEDAN OD NAJPOZNATIJIH
PARADNIH SKAKAČA. PONI VISOK SAMO 1,47 METARA
SE TAKMIČIO USPEŠNO PROTIV KONJA VIŠIH OD 1,68
METARA. ON I NJEGOVA JAHAČICA MARION KOUKS
SU 1967. OSVOJILI HIKSTED DERBI, A NA OLIMPIJSKIM
IGRAMA 1968. U MEKSIKU SU OSVOJILI SREBRNU
MEDALJU U POJEDINAČNOJ KONKURENCIJI. UKUPNO
SU OSVOJILI 61 MEĐUNARODNO TAKMIČENJE.
PARADNI SKOKOVI
SPORTOVI SA ŽIVOTINJAMA
401
ZANIMLJIVOSTI
5
Olimpijskih zlata u paradnim
8
,
4
Najduži
skok
preko
vode
skokovima, rekord koji drži Nemac
u metrima (27 ft), izveo ga je Andre
Hans Ginter Vinkler.
Fereira iz Južne Afrike 1975.
2
,
47
FEI rekord za skok
sa
50.
000
Kapacitet ko
-
visine u metrima (8 ft) koji je posta
-
njičkog centra sagrađenog za Olim
-
vio Alberto Morales iz Čilea 1949.
pijske igre u Sidneju 2000.

Dinarski račun: 160-505568-64 (uplata u dinarima) Banca Intesa

Devizni račun: 160-76567969 (uplata u dolarima $)Banca Intesa

Devizni račun: 160-76587854 (uplata u EUR) Banca Intesa