Database could not connect Database could not connect Database could not connect Database could not connect Database could not connect
Belgrade, Borča, Sonje Marinković 1/b +381 (11) 33 25 202 +381 (65) 33 25 202 office@fondacijaplanetarnisportskigrad.com

Staza i teren

STAZA I
TEREN
PREGLED SPORTA
Takmičenja na stazi i terenu, poznata pod imenom atletika, sastoje se od tri
vrste disciplina: disciplina na stazi (trčanje i hodanje), disciplina na terenu
(skakanje ili bacanje) i kombinovanih disciplina, kao što je petoboj, koje su
kombinacija disci
plina na stazi i terenu. Discipline na stazi i terenu su u
središtu olimpijskog pokreta i bile su prisutne na prvim igrama u Olimpiji,
776. p.n.e. Tokom rimske vladavine, popularnost takmi
čenja na stazi i
terenu je bila promenljiva, ali je atletika ponovo postala dominantna na
prvim modernim Igrama.
TREBA ZNATI
Reč „atletičar" potiče od grčke reći „atlos", koja
znači takmičenje ili nadmetanje.
Prva atletska disciplina, na prvoj dre
vnoj
Olimpijadi, je bila „stadionska" trka - sprint
čitavom dužinom sta
diona (razdaljina od
približno 192 m/210 yd).
Redosled kojim se održavaju takmičenja u
disciplinama na stazi i terenu određuje se
nasumičnim žrebom.
U DVORANI I NA OTVORENOM
Takmičenja na stazi i terenu se održavaju ili u dvorani (tokom
zime), ili na otvorenom (u proleće i leto), gde se i održava
većina takmičenja, iako ima izuzetaka. Ograničen prostor u
dvorani podrazumeva da se takmičenja u bacanju koplja,
kladiva i diska održavaju samo tokom sezone na otvorenom.
Manja staza u dvorani podrazumeva da je u njoj trka na 100
m zamenjena trkom na 60 m.
MERA ZA MERU
Precizno merenje vremena i razdaljine je ključni deo
nadmetanja na stazi i terenu. Za discipline na stazi
atletičarima se
meri vreme upotrebom senzora
povezanog sa kamerama, korišćenjem potpuno
automatskog vremena. Za skok udalj, troskok i
discipline bacanja, distance se mere upotrebom
sertifikovane čelične trake za merenje.
Startna linija
na 5.000 m
Atletičari trče
200 m
(skoro smesta
napuštajući početnu
stazu) i potom trče 12
krugova oko staze.
Startna linija za
stiplčez trku na
3.000 m
Tokom stiplčeza atle
-
tičari moraju optrčati
sedam i po krugova,
preskočiti 28 prepona i
izvesti sedam skokova
preko vodene
prepreke.
Sko
k udalj/troskok
Zaletište mora biti
dugo makar 40 m (131
ft), a doskočište
makar 9 m (29 ft 6 in).
BELEŽENJE REZULTATA
Pokretni elektronski sema
-
fori su postavljeni oko staze i
oni omogućuju atletičarima,
sudijama i gledaocima da
vide koliko je vremena
p
rošlo od početka trke.
FOTO-FINIŠ
Digitalna kamera za skeni
-
ranje linije (uperena ka liniji
za cilj i povezana sa kom
-
pjuterizovanim senzorom
za tempiranje) određuje
plasman takmičara. Preci
-
zna je do hiljaditog dela
sekunde.
STARTNI PIŠTOLJ
Početak nadm
etanja na
stazi i terenu se
označava pucnjem iz
startnog pišto
lja. Pucanj
iz pištolja koji je napunjen
ćorcima je signal
atletičarima da krenu.
Pištolj automatski
pokreće odbrojavanje
sata.
Startna linija na 200 m
Startne pozicije na
početku trke na 200 m
su stepenasto
raspoređene, što
osigurava da će svi
takmičari preći istu
razdaljinu.
Bacanje diska
Sektor za bacanje se lučno
širi pod uglom od samo 35
stepeni, što ograničava
opasnost od bacanja koje
se otme kontroli.
Vodena prepreka
Skok preko vodene
pre
preke, koja je
smeštena tik unutar staze
za trčanje, deo je
takmičenja u stiplćezu.
Bacanje kladiva
Krug za bacanje je
delimično okružen
žicanim kavezom, koji
štiti sudije i gledaoce od
bilo kakvih opasnih
bacanja.
Startna linija za
trku na 110 m sa
preponama
Start trke sa
preponama
za
muškarce je
eksplozivan kao i
start trke na 100 m.
Startna linija za
trku na 100 m i
100 m sa
preponama
Takmičari moraju
sve vreme ostati u
stazi koja im je
dodeljena.
ARENA ZA STAZU I TEREN
Staza pune dužine j
e obično 400 m u obimu, podeljena je na šest ili
osam manjih staza i okružuje sportski teren koji sadrži specifične oblasti
za svaku disciplinu na terenu. Većina staza ima površinu od sintetičke
gume ili poliuretana, za upotrebu tokom ćele godine. Obim sta
za u
dvorani je obično samo 200 m, podeljene su na četiri ili šest manjih
staza, i postoji nagib na krivinama da bi se ublažila skretanja koja su
mnogo oštrija od onih na otvorenoj stazi. Bilo da se takmiče u dvorani ili
na otvorenom, atletičari uvek trče oko
staze u smeru suprotnom od
kretanja kazaljke na satu. Zbog ograničenog prostora, u dvorani su
jedine discipline na terenu skokovi i bacanje kugle.
STATISTIKA
f
OLIMPIJSKE DISCIPLINE NA STAZI
DISCIPLINA
POL
TRKA NA 100 M
M i Ž
TRKA NA 200 M
M i Ž
TRKA NA 400 M
M i Ž
TRKA NA 100 M SA PREPONAMA
Ž
TRKA NA 110 M SA PREPONAMA
M
TRKA NA 400 M SA PREPONAMA
M i Ž
ŠTAFETA 4
X
100
M
M i Ž
ŠTAFETA 4 X 400 M
M i Ž
TRKA NA 800 M
M i Ž
TRKA NA 1.500 M
M i Ž
STIPL TRKA NA 3.000 M
M i Ž
TRKA NA 5.000 M
M
i Ž
TRKA NA 10.000 M
M i Ž
MARATON
M i Ž
HODANJE 20 KM
M i Ž
HODANJE 40 KM
M
OLIMPIJSKE DISCIPLINE NA TERENU
DISCIPLINA
POL
BACANJE DISKA
M i Ž
BACANJE KOPLJA
M i Ž
BACANJE KLADIVA
M i Ž
BACANJE KUGLE
M i Ž
SKOK SA MOTKOM
M i Ž
SKOK UVIS
M i Ž
SKOK UDALJ
M i Ž
TROSKOK
M i Ž
Startna linija na
1.500 m
Trkači, koji skoro
smesta mogu da
pređu u najkraću
stazu, moraju da
obiđu 3 ćela i tri
četvrtine kruga oko
staze.
Skok uvis
Skakači uvis prave
zalet od oko 12 m (40
ft) iz skoro bilo kog
pr
avca sa prednje
strane letvice.
Bacanje koplja
Bacači moraju da
ostanu unutar
ovog prostora dok
se koplje ne
prizemlji u sektoru
za bacanje.
Bacanje kugle
Krug za bacanje
kugle je prečnika
2,14 m (7 ft),
sektor za bacanje
se širi pod uglom
od 35 stepeni.
Start na 400 m
Start na 400 m je
raspoređen još
stepenastije, jer ima više
krivina za savlađivanje.
IZ PRVE RUKE
Pored toga što je od fundamental
nog
značaja za olimpijski pokret, atletika je
takođe glamurozan sport, u kojem
najbolji atletičari mogu da zar
ade
doslovno milione dolara. Zlatna liga
IAAF
-
koju rukovodeće sportsko telo
organizuje jednom godišnje
- ima
nagradni fond od milion dolara, i on se
deli među atletičarima koji pobede u
svojoj disciplini na svih šest turnira
tokom sezone (iako se struktu
ra
nagrada menja iz sezone u sezonu).
Tokom lige 2000/2001. novčana
nagrada je zamenjena zlatnim
polugama teškim 50 kg (110 lb).
TESTIRANJE NA DOPING
Upotreba hemijskih sredstava za
poboljša
nje rezultata
-
pogotovo u
atletici
-
stalno je u žiži javnosti. U
konstantnoj borbi za promovisanje
fer
-
pleja, Međunarodna atletska
federacija (IAAF) vodi strog program
doping kontrole da bi se otkrila
nedozvoljena upotreba sredstava poput
anaboličkih steroida. Međunarodni olim
-
pijski komitet je takođe 1999. osnovao
nezavisnu organizaciju po imenu
Svetska antidoping agencija (WADA).
Skok sa motkom
„Kutija za ubadanje motke"
u obliku podmetača za
vrata, koja se nalazi na
kraju staze, duboka je 20
cm (8 in).
Ciljna linija
Sve trke se
završavaju na ovoj
liniji, bez obz
ira na
startnu poziciju.
Start na 10.000 m
Trkači na duge
pruge odavde
počinju svojih 25
krugova oko staze.
KOMBINOVANE OLIMPIJSKE DISCIPLINE
DISCIPLINA
POL
DESETOBOJ
M
SEDMOBOJ
Ž
POLJSKA ATLETIČARKA, STELA
VALAŠIJEVIČ (TAKOĐE POZNATA
KAO STELA VOLŠ),
OSVOJILA JE
ZLATO U TRCI NA 100 METARA ZA
ŽENE, NA OLIMPIJSKIM IGRAMA U
LOS ANĐELESU 1932. ČETIRI GODINE
KASNIJE, NA IGRAMA U BERLINU
OSVOJILA JE SREBRO. MEĐUTIM,
AUTOPSIJA NJENOG TELA
-
NAKON
ŠTO JE TRAGIČNO POGINULA KADA
JU JE POGODIO ZALUTALI METAK
TOK
OM ORUŽANE PLJAČKE ROBNE
KUĆE 1980, POKAZALA JE DA JE
IMALA MUŠKE GENITALIJE
I
MUŠKE I
ŽENSKE HROMOZOME. UPRKOS
OVOM OTKRIĆU, REZULTATI STELE
VOLŠ SU I DALJE VAŽEĆI.
STELINA PREDSTAVA