TREBA ZNATI
Nordijska kombinacija je deo olimpijskog
programa još od prve zimske Olimpijade,
održane 1924. godi
ne u francuskom gradu
Šamoniju.
Pojedinačno takmičenje se sastoji od dva skoka
sa skakaonice K90 i skijaškog trčanja na 15 km
(9>4 mi). U disciplini sprint takmičari izvode
jedan skok sa skakaonice K120 i skijaju 7,5 km
(4/2 mi).
U ekipnom takmičenju svaki
član četveročlane
ekipe izvodi dva skoka sa skakaonice K90
i
skija
deonicu od 5 km (3 mi).
SKIJAŠKI SKOKOVI
Skok se sastoji iz četiri osnovne faze: zaleta, odskoka, leta i doskoka (vidi još str.
432
-
433). Skakač prilazi mostu u čučećem položaju sa rukam
a iza leđa. Prilikom
odskoka ispravlja telo i naginje se unapred, šireći skije u položaj nalik slovu V da bi
imao bolji potisak. Na kraju skoka doskače savijenih kolena, sa jednom nogom
ispred druge, u telemark stilu.
Start i zaletište
Skakač kreće sa sta
rtne
kapije i ubrzava do oko 96
km/h (60 mph).
Mostr
Skakač se otiskuje u vazduh
sa
mosta.
SKAKAONICE
Postoje dve skakaonice, koje se razlikuju sa
mo
po veličini. Manja od njih poznata je pod
oznakom K90, jer horizontalna razdaljina između
mosta i obračunske tačke
-
prosečne doskočne
tačke
-
iznosi 90 m (195 ft). Most veće
skakaonice, koja nosi oznaku K120
, udaljen je
od obračunske tačne 120 m (131 yd).
PROFIL TAKMIČARA
Za bavljenje nordijskom kombinacijom
potrebna je hrabrost za izvođenje skokova,
kao i izdržljivost i snaga za skijaško trčanje.
Obe discipline su I tehnički zahtevne.
Takmičari jednako ( vr
emena provode u
vežbanju tehnike koliko i u održavanju
kardiovaskularne kondicije.
Visina skakaonice
Visina skakaonica može da varira, ali
početnicima sve izgledaju zastrašujuće.
Kombinezon
Takmičari nose tesne
kombinezone izrađene od
tanke sintetičke tkan
ine.
Sudijski toranj
Panel od pet sudija posma
-
tra
svaki skok i dodeljuje poene
sa tornja koji se nalazi pored
doskočlšta.
Zaustavni deo
Skakač se kontrolisano
zaustavlja u zaustavnom
prostoru.
Skijaški štapovi
Dugi,
ravni štapovi pomažu
skijašu da se odg
uruje u
snegu
da
bi održao zalet.
Slobodne pete
Cipele su na prstima pričvršćene
za skiju, dok pete ostaju
slobodne da bi skijaš mogao da
„kliza' po snegu.
BODOVANJESKOKOVA
Za svaki skok dobijaju se bodovi za dužinu
skoka i sveukupnu tehniku. Skokovi na
ob
računsku tačku vrede 60 poena. Za duže
skokove dobijaju se dodatni poeni, a za
kraće se oduzimaju. Pored toga, svaki od
sudija može da dodeli 0
-
20 poena za
tehniku, a u kona
čnom zbiru se računaju tri
srednje sudijske ocene.
Skije
Skije za skijaško trčanje
dugačke su do
2 m (6 ft 6 in) i imaju zakrivljene vrhove.
Takmičari mažu skije voskom da bi
lakše klizile po snegu.
NORDIJSKA
KOMBINACIJA
PREGLED SPORTA
Nordijska kombinacija je jednodnevni zimski takmičarski
sport koji predstavlja spoj skijaških skokova
i skijaškog
trčanja. Obično se prvo održavaju skokovi, praćeni
takmičenjem u skijaškom trčanju. Takmičari mogu da
učestvuju u pojedinačnoj, sprint i ekipnoj disciplini. Nad
-
metanja u nordijskoj kombinaciji se održavaju u sklopu
Olimpijskih igara, Svetskog
kupa i Svetskog prvenstva, a
trenutno se održavaju samo u muškoj konkurenciji.
SKIJAŠKO TRČANJE
Startni redosled u skijaškom trčanju određuje se na osnovu
rezultata takmičenja u skokovima održanog prethodnog dana,
tako što se osvojeni poeni pretvaraju u se
kunde. Većina
takmičara koristi takozvani „klizni" korak, tako što naizmenično
guraju jednu nogu napred sa skijama nagnutim pod uglom,
tako da se ivicom skije odguruju o sneg. Težište se pri kretanju
u potpunosti prebacuje sa jedne skije na drugu. Na taj n
ačin se
postiže brzina do 30 km/h (16 mph). Ukupni pobednik je prvi
takmičar koji prođe kroz cilj u skijaškom trčanju.
434
Obračunska tačka
Skakači se trude da skoče na
obračunsku tačku ili dalje od nje. Za
skok preko obračunske tačke dobijaju
se dodatni p
oeni.