Belgrade, Borča, Sonje Marinković 1/b +381 (11) 33 25 202 +381 (65) 33 25 202 office@fondacijaplanetarnisportskigrad.com

motokros trke

TREBA ZNATI
Zaštita tela
Štitnici za telo se nose preko
kombinezona i uglavnom su od
plastike.
Kontrola vešanja
Povratni amortizer
kontroliše
koliko brzo se vešanje vraća u
početnu tačku nakon što je
sabijeno usled udarca u
prepreku ili neravninu na
stazi. Ako je povratni
amortizer podešen da prebrzo
vraća vešanje, motor će
verovatno odskočiti prilikom
ubrzavanja iz krivine.
Duboka ša
ra
Šare na gumama zavise od terena.
Za duboko blato, visoke šare pružaju
dobro prianjanje i otporne su na
proklizavanje kada motor savladava j
krivinu. Na prednjim gumama, šare I
su ponekad okrenute za 45 stepeni i
da bi se brzo oslobodile blata.
Brza zamena
Međuosovinsko rastojanje
predstavlja dužinu između
prednjeg i zadnjeg točka.
Pomeranje zadnje gume
unapred će skratiti
međuosovinsko rastojanje i
ubrzati izlazak motocikla iz
krivine.
Snaga motora
Moto
-
kros motocikli
uglavnom imaju
dvotaktne ili
četvor
otakne mo
tore
sa jednim cilindrom.
Oprema za
glavu
Trkači ne mogu
da se takmiče
bez odobrene
kacige.
Zaštitne naočari
Moraju da budu
mobilne, postoje
izvesno sa će se
izblatnjaviti.
Postavka poluga
Poluge za kvačilo i kočnicu
treba da budu pomalo ukočen
e
nadole, kako bi podlaktice bile u
pravoj liniji sa njima.
PREGLED SPORTA
Moto
-
kros trkama označavamo svako takmičenje koje se ne održava
na asfaltiranom trkalištu ili putevima. Najpopularnije discipline su
moto
-
kros (MX), superkros (SX), spidvej, enduro,
kros-
kantri i trajals. U
proteklim godinama, varijante poput bič
-
krosa su privukle veliki broj
poklonika. Osim podloge, razlika u odnosu na drumske moto
-
trke je i u
stilu motocikala.
MOTO
-KROS
TRKE
Spidvej je oborio Britaniju s no
-
gu kada je predstavljen 1920
-
ih.
Na svom vrhuncu, ovim trkama
je prisustvovalo 80.000 ili više
gledalaca. Danas se popularna
GP serija održava širom Evrope.
U Severnoj Americi, superkros u
zatvorenom prostoru na
veštačkim stazama je popu
larniji
od moto-
krosa i privlači brojno
gledalište. Više od 70.000
posetilaca pratilo je Svetsku
super-
kros seriju na stadionu
Džordžija Doum u Atlanti.
U ranim godinama moto
-krosa,
klasa od 500 cc se smatrala
premijer divizijom. Međutim, sa
napretkom tehnologije, motori
od 250 cc s
u postali brži i njima
se lakše upravljalo, tako da su
na kraju zamenili motore od 500
cc u premijer klasi.
PROFIL VOZAČA
Terenska vožnja zahteva veštinu,
snagu, izdržljivost i koncentraciju.
Trkači moraju da budu spremni da
prime udarce i izblatnjave se. Trajals
vozači moraju da budu naročito
vešti, da imaju izuzetnu ravnotežu i
vid kako bi savladali zahtevne
prepreke, strme padine i oštre
krivine.
POSLERATNO TAKMIČENJE
TIMSKO MOTO
-
KROS TAKMIČENJE
ODRŽANO JE U HOLANDIJ11947. TRKU
SU ČINILE
OVE TURE OD PO OSAM
KRUGOVA NA STAZI DUGOJ OVE MILJE,
A REZULTATI TIMOVA BILI SU
ZASNOVANI NA VREMENIMA TROJICE
NAJBRŽIH TRKAČA. BRITANSKI TIM JE
POBEDIO BELGIJSKI ZA SAMO DEVET
SEKUNDI RAZLIKE.
ŠTA VOZE
Terenski motocikli su dostupni u raznim
veli
činama
i oblicima, ali su svima potrebni
mo
tori sa dobrim odzivom za brzo
ubrzavanje, gume koje dobro prianjaju za
tlo i vešanje koje može da izađe na kraj sa
izbočinama i potresima. Podela trkačkih
klasa je načinje
na uglavnom prema
snagama motora.
ENDURO
Naj
veća razlika između enduro motocikla i MX i
SX mašina je to što enduro moraju da ispunjavaju
sve uslo
ve za vožnju po običnim putevima.
Zapremina motora je u rasponu od 100 cc do 650
cc, i trke se klasifikuju u skladu s tim.
Uske ručke
Omogućavaju lakše
pr
ilagođavanje
motocikla trci punoj
prepreka.
Osvetljen
Prednja i zadnja svetla
su ugrađena za
potrebe bezbedne
vožnje u noćnim
uslovima.
TRAJAL MOTOCIKLI
Trajal motocikli su izuzetno lagani, dizajnirani su
da se voze u stojećem položaju i imaju putanju
veša
nja koja je kraća nego kod moto
-
kros ili
enduro motocikala.
MX STAZE
Trke se održavaju na obeleženoj i ograđenoj stazi dugoj 1,5
-
2 km (1
-
1% mi), na
kojoj se kombinuju strmi spustovi i usponi, brzi pravci, veštačke skakaonice i oštre
krivine. Sve to predsta
vlja raznoliko i uzbudljivo trkačko okruženje. U skladu sa
pravilima FIM
-
a, materijali za stazu moraju da budu prirodni i kadri da zadrže
vodu, laki za održavanje i da pružaju trenje. Trajanje trke je unapred utvrđeno na
30 min, uz dva dodatna kruga, a mak
simalan broj učesnika u trci je 30.
Pravac
Jedini odmor na stazi I
prepunoj prepreka.
Startna kapija
Kod MX
-
a postoji grupni start; bez
dobrog starta, pobeda je uvek
neizvesna. Standardna rutina
izgleda ovako: prilazak kapiji;
turiranje motora; sporo pomer
anje
unapred sa pritisnutom prednjom
kočnicom; pritiskanje kvačila; i onda,
kad se zastava spusti
-
pokret!
Zona bezbednosti
Na obe strane staze mora da postoji
zona bezbednosti, široka 1m (3 ft),
za zaštitu publike i trkača.
Širina staze
Staza na startnoj
liniji mora da bude dovoljno da
primi poredak od najmanje 30 samostalnih motoci
-
kala ili 15 motocikala sa prikolicom ili četvorotočkaša.
Svaki solo motociklista mora da ima na raspolaganju
1 m (3 ft), a za svaki motor sa prikolicom
/četvorotočkaš potrebno je 2 m (6 ft).
VOZILA ZA SVE TERENE
Vozači ATV
-
a (vozila za sve terene) imaju
sopstveno moto
-
kros takmičenje. Motori koji se
koriste u odobrenom takmičenju moraju da budu
fabrički proizvedeni ATV motori koji se slobodno
prodaju.
Snažan motor
Četvorotaktni motor i
elektronsko
ubrizgavanje goriva
ključni su za vrhunske
perfomanse.
j
Super amortizeri
Sportska ATV vozila imaju
amortizere sa neophodnih 25
cm (10 in) hoda.
UZBUĐENJE NA ČETIRI TOČKA
Trke vozila za sve terene (ATV) su naročito popularne u Sever
noj Americi. Zapremi
-
ne motora počinju od 50 cc. ATV četvorotočkaši se trkaju na sličan način kao njihovi
ekvivalenti na dva točka: MX, MS, enduro, i sa poterom. Pored toga, ATV Turist trofej
trke se održavaju na pripremljenim zemljanim stazama, sa desni
m i levim krivi
nama i
skokovima, kao i na kratkoj stazi. Trkanje je slično spidveju: trkači se tak
miče na
ovalnim stazama dugim oko 400 m
('A
mi). A za one stvarno hrabre, tu su i ATV trke
na ledu!
KLJUČNE VEŠTINE
Potrebne su brojne veštine da bi neko mo
gao da postane moto
-kros
vozač, ali je sposobnost površinskog ulaska u krivinu, uz malo trenja,
praktično preduslov. Posebno teške za manevrisanje su krivine bez
nagiba, kao što su one na spidvej trkalištima ili MX stazama. Za MX, SX i
kros
-
kantri disciplinu, vešto izvođenje skokova je izuzetno važno.
POKRET
Da bi bio uspešan skakač, trkač mora da uloži veliki napor kako bi preskočio prepreku.
Takođe, mora da se prizemlji bez smanjivanja brzine kretanja. Vešti trkači menjaju pravac dok
su u vazduhu, zbog če
ka skok deluje još spektakularnije.
Višestruki skokovi
Dugi niz uspona i spustova
stavlja na ispit i trkača i
motocikl.
Strmi grebeni
Sa skoro potpuno verti
-
kalnim stranama i teško
savladivim vrhom, ove
prepreke su najveći ispit
za terenske motocikliste.
Most
Penjanje i silaženje s ove
strme prepreke
predstavlja pravi ispit za
motocikl.
D
RUGE STAZE
Određeni broj novih moto sportova razvio se iz spidveja i verovatno iz podviga Ivela
Knivela. Ono što im je zajedničko je da se trke (uglavnom) o
državaju na zemljanim
stazama sa raznim preprekama u vidu skakaonica. Različiti tereni zahtevaju različite
motore. Na primer, zbog ograničenog prostora na superkros trkalištima, motori od
250 cc su najzastupljenija klasa motora.
SUPERKROS
SX je verzija MX
-
a u zatvorenom prostoru, i ima sve karakteristike ovog
drugog
-
uspone, skokove, lakat krivine i žestoko takmičenje
-
i sve to upakovano u tesno
stadionsko trkalište. Ova verzija MX
-
a je pravi spektakl za publiku. Posle kvalifikacionih run
di
slede polufinala i „glavna trka".
ENDURO Trkačima se meri prolazno vreme na neravnoj stazi dugoj do 160 km (100 mi).
Takmičari startuju u intervalima duž rečnih korita posutih kamenjem, šumskim stazama i
uz strme, blatnjave obale, prijavljujući se na ko
ntrolnim punktovima koji se nalaze duž ćele
trase. Kazneni bodovi se dobijaju za sporo prolazno vreme.
TRAJALS Svaka trasa je drugačija i osmišljena tako da maksimalno iskušava vozačevu
veštinu kontrolisanja motora. Takmičari moraju da manevrišu trkalištem
koje je prepuno
krupnog kamenja, ispupčenja, vode, debala i paleta, bez dodirivanja tla nogama. Ukoliko im
se to desi, „dodir" se kažnjava.
SPIDVEJ Po dva takmičara iz dva tima, na motorima od 500 cc sa iednom brzinom i bez
kočnica, trkaju se četiri kruga
ovalnim
trkalištem. Trka traje manje od minuta.
PRAVILA
Svaka disciplina ima sopstveni pravilnik po
kojem postupa upravno telo (FIM), ali
nepoštena, nekorektna ili opasna vožnja
uvek predstavlja osnov za diskvalifikaciju.
Strogi propisi regulišu motore ko
ji se voze,
opremu koju trkač nosi, kao i gorivo koje se
koristi. U šestodnevnim enduro trkama,
motocikli su u posedu organizatora trke; to se
zove pare ferme ili zatvorena kontrola, čime
se sprečavaju prepravke na vozilima u
periodima između dnevnih trka.
Startovi se
razlikuju u zavisnosti od discipline, tako da
MX i spidvej imaju grupne startove, dok solo
takmičari u enduro trkama startuju u
vremenski utvrđenim intervalima.
TEHNIKA SKOKOVA
Na stazi postoje mnoge različite
prepreke, ali osnovne tehnike s
u iste
bez obzira na vrstu prepreke koju
vozač pokušava da preskoči.
Zaštitna barijera
Staza je oivičena mekanom
barijerom da bi se umanjile šanse
za povrede ukoliko trkač sleti sa
staze.
Trostruki skok
Trkač se podiže u vazduh... i
drži se za goli ži
vot!
Prilaženje
Kada prilazi
skakaonicama na
zemljanom terenu,
trkač mora da stoji na
motociklu u čučećem
položaju, nogama
stežući motor.
Unutrašnjost
trkališta
Službena lica
patroli
raju
unutrašnjom
stranom trkališta.
Obavezne prepreke
Staza mora da sadrži
određeni broj uzastopnih
polukružnih humki po
imenu „treskavci".
SVETSKI MOTO-KROS ŠAMPIONI
TITULE
TRKAČ (ZEMLJA)
FIM MX1 SVETSKI MOTO
-
KROS (250 cc)
7
STEFAN EVERTS (BEL)
6
ŽOEL ROBERT (BEL)
4
TORSTEN HALMAN (ŠVE)
FIM MX2 SVETSKI MOTO
-
KROS (125 cc)
3
ALESIO KIODI (ITA)
3
HARI EVERTS (BEL)
FIM MX3 SVETSKI MOTO
-
KROS (500 cc)
5
ROŽE DE KOSTER (BEL)
4
ŽOEL SMETS (BEL)
3
ŽORŽ ŽOBE (BEL)
AMA USA MOTO
-
KROS (125 cc)
3
RIKI KARMAJKL (SAD)
3
RAJAN VILOPOTO (SAD)
AMA USA MOTO
-
KROS (250 cc)
7
RIKI KARMAJKL (SAD)
4
GARI DŽOUNS (SAD)
STATISTIKA
IZ PRVE RUKE
Moto
-
kros je u početku bio poznat kao
britanska terenska trka po imenu „skrem
-
bis", koja je sama po sebi predstavljala
i evoluciju trajal trka, popularnih na severu
Britanije. Sport je postao još p
opularniji
1930
-
ih, posebno u Britaniji. Godine 1952.
FIM je predstavio pojedinačni
Evropski šampionat za motore od 500 cc, a
1962. je uveden i šampionat za motore od
250 cc. Sport je konačno našao svoje
mesto i u ovoj nižoj kategoriji. Razvio i se u
niz p
oddisciplina kao što su takmičenja na
stadionima, poput superkrosa I i
arena
-
krosa. Porasla je i popularnost trka
slobodnim stilom (FMX) u kojima i se
takmičari ocenjuju na osnovu akrobatskih
veština, a jednako popularan je i i
supermoto (stil moto
-kros tr
kanja na asfaltu,
ali i van puteva).
Uzletanje
Trkač treba da izabere
liniju uz rampu, dodajući gas dok
joj prilazi. Neki skokovi poput onih
sa zaravnjenih vrhova ili
ispupčenja za višestruke skokove,
moraju da se pređu u određenoj
brzini
da bi se preskoči
li, tako da
brzina
mora da bude
dgovarajuća
pre
nego što trkač stigne do njih.
Prizemljivanje u brzini
Kada se nađe u vazduhu,
trkač osmatra
gde može
da se prize
mlji. Ako
se
prizemljuje na ravnu
površinu,
z
adnja guma
treba prva da dodirne tlo.
Kada se
prizemljuje na
silaznu rampu, motor
mora
da se prizemlji pod
istim
uglom pod kojim je
rampa.

Dinarski račun: 160-505568-64 (uplata u dinarima) Banca Intesa

Devizni račun: 160-76567969 (uplata u dolarima $)Banca Intesa

Devizni račun: 160-76587854 (uplata u EUR) Banca Intesa