Belgrade, Borča, Sonje Marinković 1/b +381 (11) 33 25 202 +381 (65) 33 25 202 office@fondacijaplanetarnisportskigrad.com

plivanje

Haj-
tek kupaći kostim
Tehnologiju izrade kupaćih
kostima danas strogo kon
-
troliše FINA, sa ograniče
njima
kada je reč o širini materijala,
tkanju i potisku.
Kapa za plivanje
Dugokosi
plivači
uglavnom nose kapu,
ali ona nije obavezna.
Pl
astične naočare za plivanje
Naočare mogu da se nose da bi se
smanjila iritacija koju izazivaju
hemikalije u bazenskoj vodi. Moraju
odlično da prianjaju uz glavu da bi
imale efekta.
Obrijano telo
Neki plivači uklanjaju ko
liko
god je moguće tele
snih
malja
kako bi sprečili
usporavanje u vodi;
međutim, ovo je samo moda,
nikako uslov ili neophodnost.
TREBA ZNATI
Postoje četiri glavna stila u takmičarskom
plivanju: leđni, prsni, leptir (delfin) i slobodni
stil (kraul).
Trenutno je u program Olimpijskih igara
zvanično uvršteno 34 takmičenja u plivanju, po
17 za oba pola.
Pre 1908, podvodno plivanje, plivanje na
200 m sa preprekama i ronjenje udalj bile su
neke od neobičnih disci
plina na olimpijskim
takmičenjima.
ZANIMLJIVOSTI
20.91
Ovoliko sekundi bilo je potr
ebno
brazilskom kraul plivaču Sezaru Selu da
postigne svetski rekord u prepliva
vanju jedne
dužine bazena
- 50 m (164 ft) - 18. decembra
2009.
8
Broj zlatnih medalja koje je osvojio
američki plivač Majki Felps na Olimpijskim
igrama u Pekingu 2008.
1 5
Australijanac Jan Torp, poznatiji kao
„Torpedo" imao je ovoliko godina kada je 1998.
postao najmlađi svetski šampion ikada u
pojedinačnoj konkurenciji.
24
.
51
Vreme u sekundama koje je bilo
potrebno Kineskinji Jingje Le da prepliva 50 m,
i tako postane prva že
na koje je preplivala ovu
razdaljinu za manje od 25 sekundi.
PROFIL TAKMIČARA
Ruke i noge moraju da budu snažne
pošto je izdržljivost od suštinske
važnosti za sprintere i plivače na
duge staze. Plivači su prepoznatljivi
po obliku gornjeg dela tela, sa
razvijenim širokim ramenima koja
se sužavaju prema struku i
kukovima.
PLIVANJE
PREGLED SPORTA
Bez obzira na razdaljinu
-
koja se u takmičenjima kreće od 50 m (164
ft) do 1.500 m (1.640 yd)
-
cilj svake plivačke trke je da se pređe
određena staza za najkraće mo
guće vreme. Svaka trka zahteva
određeni stil plivanja ili kombinaciju četiri plivačka stila: prsnog, leđnog,
leptira (delfin) i slobodnog stila (kraula). Postoje pojedinačne i ekipne
trke; u ekipnim trkama, po četiri plivača iz svake zemlje takmiče se
jedn
i protiv drugih, i ove trke se uglavnom održavaju na kraju plivačkog
takmičenja.
BAZEN
Bazeni koji se koriste za najvažnija takmičenja su dužine 50 m (164 ft) i širine 25 m (82
ft). Podeljeni su na osam staza, širokih 2,75 m (9 ft) svaka, uz dodatnih 40 cm (1 ft 3 in)
vode pored prve i osme staze. Dubina bazena je istovetna celom dužinom i iznosi 1,8
m (6 ft). Kada su staze aktivne, dva zelena plovka obeležavaju staze 1 i 8, četiri plava
plovka staze 2, 3, 6 i 7, dok su tri žuta plovka za staze 4 i 5. Plovci koji se nalaze na 5
m (16 ft 6 in) od oba kraja bazena su crvene boje, a na 15 m (49 ft) od oba kraja
bazena nalaze se plovci čija se boja razlikuje od drugih obližnjih plovaka.
U drugim disciplinama, kao što su skokovi, mogu da se koriste bazeni sa kosim dnom,
dokle god nisu plići od 1,2 m (4 ft) na startu i 1 m (3
1
/2 ft) na drugom kraju. Mogu da
budu podeljeni na deset staza, od kojih je svaka široka oko 2 m (7 ft).
290
Jednostavni kupaći
kostimi
Kupaći kostimi moraju da
budu sašiveni s ukusom i
diskre
tni, ali nikada ne
smeju da budu providni, bilo
vlažni ili suvi.
Čepovi za uši
lako nisu neophodni,
čepove za uši koriste
takmičari kojima smeta
voda u ušima.
U VODI
Postoje različiti stilovi plivanja, tako da pravila takmičenja uzimaju u
obzir specifi
čnosti svake discipline. Međutim, konfiguracija bazena,
propisi za početak i kraj trke, kao i način na koji se vreme meri i
ocenjuje su zajednički svim vrstama trka, a pravila za međunarodna
takmičenja utvrđuje Međunarodna plivačka federacija (FINA), svets
ka
federacija koja rukovodi ovim sportom.
STARTNI BLOK
Za mnoga takmičenja, svaki plivač se penje na startni blok, malu
platformu koja se nalazi najednom kraju bazena, iznad linije staze. Kada
se signalizira početak trke, plivači skaču sa startnog bloka u
svoju stazu
i počinju da plivaju.
Konstrukcija bloka
Startni blok je izrađen od
nerđajućeg čelika, a
površina platforme
prekrivena je gumom koja
sprečava proklizavanje.
Elektronska ploča
Ovo je deo koji mora da | se
dodirne prilikom okreta I plivača,
ili na kraju trke, i Pritisak prilikom
kontakta i zatvara spoljno strujno
j kolo, tako da trke mogu da I se
mere vremenski.
ŠTA NOSE
Tradicionalne kupaće kostime uglavnom su zamenili oni od
haj
-
tek materijala koji prianjaju uz telo i smanjuju otpor vode,
ma
da je FINA 2010. pooštrila propise usled bojazni da ova
odela pružaju sportistima nepravednu prednost.
DIZAJN KOSTIMA
Plivačka odela koja su pokrivala ćelo telo uspešno
su korišćena na Olimpijskim igrama 2000, i 2004:
zatim je njihova pokrivenost ograničen
a na torzo
i noge za Igre u Pekingu 2008, da bi od 2010.
njihova upotreba bila zabranjena.
Haj-
tek materijal
Moderni jednodelni kostimi izrađeni su od kombinacije
materijala, uključujući najlon, divdeks i likru.
Strogi propisi
Po pravllama Međunarodne plivačke federacije,
kupaći kostimi za žene ne smeju da pokrivaju
vrat, ramena i kolena, dok kostimi za muškarce
ne smeju da pokrivaju kolena i pupak.
NAOČARE
Sočiva koja ne magle i otporna su na
grebanje smeštena su u fleksibilni ram od
PVC
-
a i predstavljaju
nezamenljivu pomoć
za bolju vidljivost tokom takmičenja.
Bez curenja
Neke naočare imaju
silikonsku izolaciju, za
bolju vodootpornost.
PLIVANJE
VODENI SPORTOVI
Raznobojne zastave
Red obojenih zastava
visi iznad bazena na 15
m (49 ft) od svakog
kraja, kako
bi takmičari
koji plivaju leđnim
stilom znali koliko im je
prostora preostalo do
zida bazena.
Sudija kod cilja
Ovaj zvaničnik
odlučuje o pla
-
smanu plivača i
izveštava glavnog
sudiju o rezultatu.
Glavni
sudija
Na
svim ve
likim
takmi
čenjima
glavni sudija
donosi ko
-
načne odlu
ke
po svim
pitanjima.
Sudije za stil
Vode računa
da li plivači
pravilno
izvode
predviđeni
način plivanja.
Sudije za okret
Pozicionirani na' oba
kraja bazena,
proveravaju da li su
okreti pravilno
izvedeni.
Obeleživači staza
Obeleživači st
aza plutaju na
površini vode i čvrsto su ra
-
stegnuti od jednog do dru
gog
kraja bazena. Izrađeni od
laganog materijala, poput
plastike, obeležavaju staze za
plivačke trke.
Merači vremena
Startuju svoje satove
kada se izda signal za
početak trke, i
zaustavl
jaju ih kada
plivači u njihovim
stazama završe trku.
Odmah po završetku
trke, beleže vreme na
karti koju predaju
glavnom sudiji za
merenje vremena.
Glavni sudija
za merenje
vremena
Glavni
sudija za
merenje
vremena
proverava
elektronski
izmereno vre
me
svak
og plivača.
Kanap za opoziv
Kanap je postavljen iznad
bazena, na razdaljini od 15
m (49 ft) od startne linije.
Ako se označi greška na
startu, kanap pada u vodu
da bi signalizirao plivačima
da moraju da se vrate na
svoje startne pozicije.
291
Starter
Potpu
no kontroliše
početak trke.
Voda
Temperatura
vode može da
varira između
25
-28°C
(78
-84°F).
Konstrukcija bazena
Bazen je napravljen od armiranog
betona, i za velika takmičenja mora da
ispunjava propise FINE.
STATISTIKA
292
TRKE NA DUGE STAZE - SVETSKI
REKORDI (MUŠKARCI)
DISCIPLINA PLIVAČ
VREME
50 METARA SLOBODNO SEZAR
SELO
20:91
100 METARA SLOBODNO SEZAR
SELO
46:91
200 METARA SLOBODNO
POL BIDERMAN
1:42:00
400 METARA SLOBODNO
POL BIDERMAN
3:40:07
800 METARA SLOBODNO DŽANG
UN
7:32:12
1500 METARA SLOBODNO SUN
JANG
14:31:02
100 METARA LEĐNO
ARON PIRSOL
51:94
200 METARA LEĐNO ARON
PIRSOL
1:51:92
100 METARA PRSNO KAMERON
VANDER BUR
58:46
200 METARA PRSNO AKIHIRO
JAMAGUČI
2:07:01
100 METARA LEPTIR MAJKL
FELPS
200 METARA LEPTIR MAJKL
FELPS
49:82
1:51:51
TRKE NA DUGE STAZE - SVETSKI
REKORDI (ŽENE)
DISCIPLINA PLIVAČICA
VREME
50 METARA SLOBODNO BRITA
ŠTEFEN
23:73
100 METARA SLOBODNO BRITA
ŠTEFEN
52:07
200 METARA SLOBODNO
FEOERIKA PELEGRINI
1:52:98
400 METARA SLOBODNO
FEDERIKA PELEGRINI
3:59:15
800 METARA SLOBODNO
REBEKAADLINGTON
8:14:10
1500 METARA SLOBODNO
KEJT KIGLER
15:42:54
100 METARA LEĐNO DŽEMA
SPOFORT
58:12
200 METARA LEĐNO MISI
FRENKLIN
2:04:06
100 METARA PRSNO DŽESIKA
HARDI
1:04:45
200 METARA PRSNO
REBEKASONI
2:19:59
100 METARA LEPTIR
DANAV0LMER
55:98
200 METARA LEPTIR LJU CIGE
2:01:81
TRKA POČINJE
Starter rukovodi početkom takmičenja i odgovoran je glavnom sudiji. Kada
glavni sudija izda odobrenje za početak takmičenja, starter pristupa
pripremama za start trke. Plivači zau
zimaju svoje startne pozicije na prvi signal
startera. Za takmičenje u leđnom stilu, pozicije plivača su u vodi; za druge trke,
takmičari se penju na startne blokove, okrenuti prema svojim stazama.
MERENJE VREMENA
U važnim plivačkim takmičenjima kao što su
svetska prvenstva i Olimpijada, vreme se meri
elektronski u stotinkama sekunde. Elektronske
ploče su fiksirane za zidove ba
zena na kraju
svake staze. Njihova gornja ivica mora da bude
najmanje 30 cm (12 in) iznad nivoa vode. Ploče
su povezane sa elektron
skim sistemom za
merenje vremena i osetijive su i na najmanji
pritisak plivača. Tu su i pojedinačni merači
vremena koji mere vreme plivača u stazi koja im
je dodeljena. Po završetku trke, beleže vreme na
karti koja se prosleđuje glavnom sudiji za
merenje v
remena.
STARTOVANJE SA BLOKOVA
Osim za leđni stil, takmičenja počinju sa startnih
blokova. Kada se oglasi signal za start, plivači skaču u
vodu sa svojih blokova i počinju da plivaju. Blok je
uglavnom dimenzija 50 cm x 50 cm (20 in x 20 in) i
nalazi se na
50
-
75 cm (20
-
30 in) iznad vode.
Maksimalan nagib bloka je 10 procenata od zadnjeg do
prednjeg dela.
BRZI OKRETI
Važan deo bilo koje trke je okret koji se odvija kada
plivač stigne do kraja bazena i mora da započne
još jedan krug za najkraće moguće vreme. S
pretna
tehnika okretanja može da značajno smanji
celokupno prolazno vreme takmičara. Svaka vrsta
zamaha zahteva drugačiju metodu okretanja. Kod
leptira i prsnog stila, plivač mora da dotakne zid
bazena obema rukama kada se okreće. Za kraul i
leđni stil, pl
ivačima je dozvoljeno da se okrenu
samo uz pomoć stopala, ne dodirujući rukama zid
bazena.
SALTO OKRET
Brzi salto okret (desno) se koristi za takmičenja u kraulu
i leđnom plivanju. Kod leđnog stila, plivačima je
dozvoljeno da se okrenu na stomak (samo dok klize kroz
vodu) neposredno pre okretanja. Kao i prilikom početka
trke, plivači mogu da ostanu pod vodom samo 15 m (49
ft) pre izranjanja na površinu i nastavka plivanja u
odgovarajućoj disciplini.
POGREŠNI STARTOVI
Do pogrešnih startova dolazi kada
plivač
pokuša da započne trku pre
zvaničnog sig
nala. Po propisima
Među
narodne plivačke federacije
(FINA), takmičar koji izazove
pogrešan start se diskvali
-
fikuje.
Kada dođe do pogre
šnog starta,
starter daje drugi signal (identičan
prvom sig
nalu za start), a kanap za
opo
ziv prilikom greške na startu
takođe pada u vodu da bi upozorio
plivače.
START U BAZENU
Trke u leđnom i mešovitom stilu počinju u
vodi, gde se svaki plivač pridržava za svoj
startni blok, nogama se odupirući o zid
bazena. Kada se oglasi si
gnal za start
takmičenja, takmičari se odbacuju
unazad i počinju da se trkaju.
Prilazak
Glava ide nadole, a
noge nagore, u
pokretu koji
podseća na salto.
Kontakt
Stopala dolaze u
kontakt sa zidom
bazena.
Odbačaj
Stopala se odupiru o zid bazena dok su
ruk
e ispružene napred.
Okretanje
Plivač se okreće na stomak kada
nastavlja plivanje slobodnim stilom, ili
ostaje na leđima za leđni stil.
Skok u vodu
Startni blok je platforma presvu
čena
neklizajućim materijalom.
VRSTE ZAMAHA
Stilovi plivanja su se razvili iz osnovnih principa. Da bi se postigla maksimalna
brzina, torzo i noge moraju da budu paralelni sa površinom vode, kako bi se
smanjio otpor koji deluje na plivača. Ruke i šake treba da budu ispružene
ispred glave koliko god je moguće. Duži zamah omo
gućava veći potisak
unapred, pošto se ruka duže kreće kroz vodu.
SEDAM ZLATA
NA PRVENSTVU NA DUGE STAZE 2007. U
MELBURNU, AMERIKANAC MAJKL FELPS JE
DOKAZAO SVOJU NADMOĆ U BAZENU OSVO
JIVŠI
SEDAM ZLATNIH MEDALJA I OBORIVŠI ČETIRI
SVETSKA REKORDA.
PRSNI STIL
Za prsni stil je potrebna dobra
koordinacija. Pokreti ruku moraju da
budu simultani, kao i pokreti nogu. Prvo
ide zaveslaj rukom; za njim sledi odbačaj
nogom i kratko jedrenje. Takmičenje
počinje kada plivači skoče sa startnih
blokova.
Start unapred
Posle
uranjanja, plivač podiže ramena, sa
izbačenim laktovima i dlanovima okrenutim
napred pod uglom od 30-
45 stepeni u odnosu
na podlaktice.
Otpočinjanje zamaha
Plivač gura
šake unapred, unazad i dole u punom
krugu. Udiše dok završava krug,
podižući lice iznad
površine vode.
Završavanje zamaha
Vraća lice u vodu, pruža ruke napred i odbacuje
se nogama, savijajući kolena i podižući stopala.
Okreće stopala, gurajući ih nazad u kružnom
pokretu.
LEĐNI STIL
Kod ovog stila koji je takođe poznat kao
leđni kraul, pliv
ač broji zamahe
potrebne da bi stigao do drugog kraja
bazena i ne uranja telo duboko u vodu.
Trka ne počinje na startnim blokovima,
već u bazenu (videti prethodnu stranu).
Otpočinjanje zamaha
Kada je plivačeva ruka u vodi, gura je
nadole i prema stopalima,
neznatno
savijajući lakat. Pravi gore
-
dole pokrete
nogama u visini kolena.
Start unazad
Plivač stavlja jednu ruku u vodu, prvo mali
prst, u pravoj liniji iznad svog ramena.
Ruka je ispružena sve vreme dok se
nalazi izvan vode.
Start unapred
Plivač stavl
ja ruku u vodu ispred glave i
isteže je napred dokle god može.
Završavanje zamaha
Nastavlja da gura ruku prema stopalu sve
dok ne ispravi lakat. Zatim podiže ruku iz
vode, ponovo u njen prvobitni položaj.
KRAUL
Kao najbrža plivačka disciplina, kraul
(pozna
t i kao slobodni stil) zahteva od
plivača da se kreće kroz vodu licem
nadole i da udiše posle svaka dva ili tri
zamaha tako što okreće glavu bočno ka
površini. Pokreti treba da budu glatki i
noge moraju neprestano da budu u
pokretu.
LEPTIR
Ovaj stil zahtev
a visok stepen izdržljivosti
i snage, posebno u gornjem delu tela.
Ruke se simetrično izdižu iz vode i vraćaju
u nju. Postizanje pravog re
-
dosleda može
da bude teško: udarac nogama dok ruke
zaranjaju; ponovo udarac nogama dok
ruke izranjaju; kada su ruke
blizu butina,
torzo se podiže i plivač udiše.
MEŠOVITI STIL
U trkama mešovitom stilom učestvuju
pojedinci ili četvoročlane ekipe
-
svaki
član pliva najmanje 50 m (164 ft) pre
ustupanja mesta timskom kolegi. Za
svaku „etapu" trke se ko
risti drugačiji
zama
h, po prethodno utvrđenom
redosledu.
Otpočinjanje zamaha
Povećava
brzinu tako što savija lakat i gura
šaku prema stopalu, sve dok ne
dođe do vrha noge.
Završavanje zamaha
Noge ostaju pod vodom dok plivač
naizmenično podiže ruke napred i
vraća ih nazad kroz
vodu.
Start unapred
Nakon skoka sa startnog bloka, plivač
pravi pokrete nogama nalik zamahu repa
delfina dok je pod vodom.
Završavanje zamaha
Kada šake stignu do butina, podiže ih
iz vode, udiše, zatim ih vraća nazad
prema startnom položaju, zamahujući
nogama dok mu ruke uranjaju i izranjaju
iz vode.
Otpočinjanje zamaha
Zaranja ruke
u vodu ispred ramena i povlači ih
prema stopalima. Ruke nastavljaju da
se pomeraju tokom celog zamaha.
IZ PRVE RUKE
Plivački susreti potiču još iz vremena kamenog doba, ali j
e takmičarsko plivanje ot
počelo u
Evropi oko 1800. godine i moderni stilovi su evoluirali od tog vremena. Tak
mičenja u
plivanja su bila na programu prvih modernih Olimpijskih igara u Atini 1896. Ženama nije
bilo dozvoljeno da se takmiče, sve do Igara u S
tokholmu 1912. godine.
MEĐUNARODNO TELO
Upravno telo za plivanje na svetskom nivou je
Međunarodna plivačka federacija (FINA), osnovana
1908. FINA nadgleda i upravlja svim svetskim
prvenstvima i olimpijskim takmičenjima u plivanju, ali je
takođe zadužena za
skokove u vodu, vaterpolo,
maratone na otvorenom moru i sinhrono plivanje.
293
Leđni stil
Mešovita trka počinje
u bazenu, leđnim
stilom.
Prsni stil
Druga etapa trke se
pliva prsno.
Leptir
U trećem delu trke
pliva se leptir stilom.
Slobodan stil
Poslednja etapa se pliva
bilo kojim priznatim
zamahom.
PLIVANJE
VODENI SPORTOVI

Dinarski račun: 160-505568-64 (uplata u dinarima) Banca Intesa

Devizni račun: 160-76567969 (uplata u dolarima $)Banca Intesa

Devizni račun: 160-76587854 (uplata u EUR) Banca Intesa