Database could not connect Database could not connect Database could not connect Database could not connect Database could not connect Database could not connect Database could not connect
Belgrade, Borča, Sonje Marinković 1/b +381 (11) 33 25 202 +381 (65) 33 25 202 office@fondacijaplanetarnisportskigrad.com

Skok udalj

SKOK UDALJ
PREGLED TAKMIČENJA
Skok udalj
-
ranije poznat kao skakanje u daljinu
-
je jedno
od najstarijih takmičenja na stazi i terenu za muškarce i
žene. Atletičari se takmiče u ovom tehnički zahtevnom
nadmetanju pokušavajući da preskoče najveću moguću
razdaljinu iz trčećeg zaleta. Skok udalj se sastoji od pet
glavnih elemenata: z
aleta, poslednja dva koraka pre
dostizanja odskočne daske, samog skoka, tehnike u
vazduhu, i doskoka. II istoriji atletike je bilo malo rekorda u
skoku udalj, i dosta vremena je proticalo između njih.
Svetski rekord u skoku udalj Boba Bimona, postignut na
Olimpijskim igrama u Meksiku 1968, bio je aktuelan skoro
23 godine.
Skok udalj je bio deo prvog takmičenja na stazi i terenu na
Egzeter koledžu, u Oksfordu.
Skok udalj je jedno od glavnih takmičenja na stazi i terenu, i
bio je prisutan na svim modernim Olimpijskim igrama.
Do 1948. su se u skoku udalj takmičili samo muškarci, a od te
godine postaje olimpijska disciplina i za žene.
SVETSKI REKORDI SE
U VEĆINI SPORTOVA POLAKO
PRIŠU
NJAJU
-
PO KOJI VIŠE CENTIMETAR OVDE, DELIĆ
SEKUNDE MANJE ONDE. DO 1
968. NIJEDAN ATLETIČAR
NIJE SKOČIO VIŠE OD 8,5 METARA (28 STOPA), ALI NA
OLIMPIJSKIM IGRAMA ODRŽANIM TE GODINE,
AMERIKANAC BOB BIM0N JE SKOČIO 8,9 METARA (29
STOPA), SKORO 60 CENTIMETARA DALJE OD
PRETHODNOG REKORDA. BIMONOV REKORD SE
ODRŽAO SKORO 23 GODINE
, PRE NEGO ŠTO GA JE
OBORIO JOŠ JEDAN AMERIČKI ATLETIČAR, MAJK PAUEL.
Centar gravitacije
Tokom većeg dela leta skakači udalj
premeštaju težinu tela pozadi, da bi
postigli uzlaznu putanju; potom se,
prilikom doskoka, naginju unapred, da
bi izbegli da
padnu nazad u jamu.
Prsluk za trčanje
Prsluk za trčanje ne
mora da se pripija uz
telo, ali ne srne biti ni
toliko širok da vijori
iza leđa atletičara.
Patike sa ekserima
Tvrde patike za trčanje, sa šiljcima
za prianjanje i podnošenje udara
prilikom z
aleta.
JAMA ZA DOSKOK
Zaletište od šljake ili sintetičkog materijala ne treba da bude
kraće od 40 m (131 ft), a često je dugo 45 m (147 ft 6 in).
Jama za doskok, koja je ispunjena peskom je duga makar 9
m (29 ft 6 in) a široka 2,75 m (9 ft). Između njih se
nalazi
odskočna daska široka 20 cm (8 in). Sudije na nju mogu
sta
viti traku od plastelina, mekanu zemlju ili pesak, koji
pomažu da se vidi da li je noga skakača dotakla tlo pre linije
odskoka.
TREBA ZNATI
makar 10 m (33 ft)
Šorts za trčanje
Važno je da
noge skakača
imaju slobodu kretanja.
Odskočna daska
Ona je postavljena makar 1 m
(3 ft 3 in) ispred jame za doskok, da
bi sudije mogle lakše da procene
da li je noga skakača prestupila
preko
prednje ivice prilikom skoka.
Doskočište
Jama je ispunjena peskom
, a
potom poprskana vodom. Nakon
svakog skoka površina peska se
izravnava grabuljama, da bi bila
na istom nivou kao zaletište.
PROFIL ATLETIČARA
Jedan od ključeva uspeha u skoku udalj je brzi zalet, tako da
nije slu
čajno što su najveće zvezde ovog takmičenja često
izuzetni sprinteri na 100 m i 200 m. Visina, iako nije od
presudne važnosti, takođe je prednost, jer će atletičar koji može
dalje da dosegne postići veću du
žinu skoka. Većina vodećih
muških skakača udalj je visoka 185 cm (6 ft 1 in) ili više; že
ne
su uglavnom visoke preko 172 cm (5 ft 8 in).
OGROMAN SKOK ZA ČOVEČANSTVO
ZANIMLJIVOSTI
2
Maksimalni dozvoljeni vetar u leđa, u metrima po sekundi,
kako bi se rezultat skoka udalj smatrao ispravnim. Ta brzina
odgovara brzini od 7,2 km/h (4,47 mph).
4
Broj uzastopnih zlatnih medalja u skoku udalj na Olimpij
skim
igrama, koje je osvojio atletičar Sjedinjenih Država, Karl Luis,
u
periodu između 1984. i 1996.
22
Prosečan broj koraka koje prilikom zaleta napravi
vrhunski skakač udalj.
PRAVILA I POKUŠAJI
Prilikom pokušaja skoka takmičari mogu da stanu na odskočnu dasku,
ali ne smeju dozvoliti da im bilo koji deo stopala pređe krajnju ivicu
daske, koja se zove linija odraza. Ako prestupe preko linije odraza, skok
se ne važi. Sudija signalizira dozvoljeni skok dizanjem bele zastavice;
nepravilni skokovi se signaliziraju crvenom zastavicom. Svaki takmičar
ima tri pokušaja, osim ukoliko ima manje od osa
m takmičara, u tom
slučaju svaki od njih može izvesti šest skokova. Na takmičenjima
visokog ranga atletičari moraju učestvovati u dve preliminarne
eliminacione runde; prvih osam prolazi u finale. Pobednik je takmičar koji
zabeleži najduži ispravni skok u p
oslednjoj rundi; u slučaju nerešenog
rezultata, pobednik se odlučuje uzimanjem u obzir drugog najboljeg
pokušaja.
STATISTIKA
PET KORAKA D
O RAJA
Pet elemenata skoka udalj su od ključne važnosti: brzi zalet, dobro
odmerena poslednja dva koraka, eksploziv
an odskok, dug let i prize
-
mljenje sa dobro održanom ravnotežom. Pošto je brzina prilikom zaleta
toliko važna, ne iznenađuje što je toliko sprintera uspešno u skoku
udalj na najvišem nivou. Postoje tri glavne tehnike u skoku udalj:
koračna tehnika, zgrčna
tehnika i tehnika uvinuća. Ne postoji
„ispravna" ili „pogrešna" tehnika, i atletičari biraju onu koja im najviše
odgovara.
KORAČNA TEHNIKA
Ovu tehniku je najteže savladati, ali je to
metod koji najčešće koriste elitni skakači.
Takođe poznata kao „trčanje u
vazduhu",
koračna tehnika se zapravo oslanja na
pokrete nalik koracima, da bi se održala
uspravna pozicija tela. Prilikom doskoka
skakači se dočekuju na noge, a zatim guraju
trup napred da bi sprečili gubitak rastojanja
usled pada unazad u jamu.
SVETSKI REKORDI (MUŠKARCI)
ATLETIČAR (DRŽAVA)
RAZDALJINA
GODINA
MAJK PAUEL (SAD)
8,95 M
1991
BOB BIMON (SAD)
8,90 M
1968
RALE BOSTON (SAD)
8,35 M
1965
RALF BOSTON (SAD)
8,34 M
1964
IGOR TER
-
OVANESJAN (SSSR)
8,31 M
1962
SVETSKI REKORDI
(ŽENE)
ATLETIČAR (DRŽAVA)
RAZDALJINA
GODINA
GALINA ČISTJAKOVA (SSSR)
7,52 M
1988
HAJKE DREKSLER (ISTOČNA NEMAČKA)
7,45 M
1986
HAJKE DREKSLER (ISTOČNA NEMAČKA)
7,44 M
1985
ANISOARA KUSMIR (RUMUNIJA)
7,43 M
1983
ANISOARA KUSMIR (RUMUNIJA)
7,27 M
1983
ZGRČNA TEHNIKA
Zgrčna tehnika je najosnovnija tehnika u
skoku udalj. Kada se nađe u vazduhu, važno
je naterati telo da se održi u letu kružnim
mahanjem ruku. Njima bi prvo trebalo
zamahnuti dole, potom pozadi, gore i konačno
napred. Prilikom doskoka skakač
mora
pokušati da gurne telo napred tako da su
stopala i ruke ispred njega, što je više
moguće.
TEHNIKA UVINUĆA
Prilikom ovog skoka i ruke i noge se pružaju
nagore, da bi se zamahom iz kukova postigla
najveća moguća razdaljina. Udovi se drže
ispruženim dok
skakač ne dostigne vrhunac
skoka; u tom trenutku se noge pomeraju
napred u pripremi za doskok. Tehnikom
uvinuća je najlakše postići doskok sa padom
unapred, čime se sprečava da atletičar padne
unazad i izgubi na rastojanju.
Glava napred
Nakon odskoka, gla
va
se istura ispred ruku.
Premeštanje tela
Da bi se izbegao
pad natrag u pe
-
sak, centar gravi
-
tacije se
premešta napred.
Noge napred
Na vrhuncu skoka noge se
počinju pomerati napred.
Podignute ruke
Ruke su prilikom
odskoka ispru
-
žene što više u
visinu.
E
ksplozivan
start
Kao i kod
ostalih tehnika,
dobar startni
zalet je od
ključne
važnosti.
Koračanje nogama
Noge i ruke se pomeraju brzim
pokretima kao pri koračanju.
Naginjanje
napred
Trup se pomera
da bi se cen
tar
gravitacije
preneo napred.
POSLEDNJI K
ORAK
Odskočna daska je po
-
stavljena na zaletište i
može imati malu šuplji
-
nu ispod da bi se dobilo
na elastičnosti.
Pokazna traka ispred
daske treba da bude
zamenjena svaki put
nakon što se na nju
zgazi.
MERENJA
Bez obzira na mesto na zaletištu sa kojeg at
letičar
skoči, svaki pravilan skok se meri od prednje ivice
odskočne daske do najbližeg traga u pesku, koji je
napravljen bilo kojim delom takmičarevog tela. (Zato
se pesak u jami za doskok mora potpuno izravnati
nakon svakog pokušaja.) Ako broj centimetar
a u
dužini skoka nije okrugao, razdaljina se zaokružuje
na prvi sledeći centimetar ispod tog broja.
Ruke pozadi
Ruke su ispružene pozadi.
Prestupanje preko linije
Ako tragovi stopala ostanu na
traci ispred daske, skok je
nevažeći.
Telo napred
Dok se atletičar
spušta, telo prati
noge u isturenu
poziciju.

Dinarski račun: 160-505568-64 (uplata u dinarima) Banca Intesa

Devizni račun: 160-76567969 (uplata u dolarima $)Banca Intesa

Devizni račun: 160-76587854 (uplata u EUR) Banca Intesa