Belgrade, Borča, Sonje Marinković 1/b +381 (11) 33 25 202 +381 (65) 33 25 202 office@fondacijaplanetarnisportskigrad.com

Sprintovi

TREBA ZNATI
Sprintovi se obično organizuju
kao deo većih atletskih
takmičenja, uključujući
Olimpijske igre i Svetsko
prvenstvo.
SPRINTOVI
PREGLED TAKMIČENJA
Na takmičenjima u atletici, obično sprintovi
-
koji se trče na 60,100, 200 i 400 m
-
najviše privlače pažnju gledalaca. Kao da ceo svet stane prilikom finalne trke na 100
m za muškarce na Olimpijskim igrama: postoji nešto očaravajuće
-
skoro iskonsko
-
u
prizoru takmičara koji izleću iz startnih blokova, trče onoliko brzo koliko je to ljudski
moguće, i proleću preko linije za finiš samo desetak sekundi kasnije.
20
Broj godina tokom kojih je
Džesi Ovens iz Sjedinjenih Država
držao svetski rekord na 100 m, sa
vremenom od 10,3 sekunde na
Olimpijskim igrama 1936. Ovens se
smatra jednim od najboljih atletičara
svih vremena, a jednom je čak pobedio
i trkačkog konja u trci na 91 m (100 yd).
53
Toliko puta je Moris Grin
(Sjedinjene Države) istrčao 100 m za
manje od 10 sekundi na zvaničnim
takmičenjima.
33
Broj godina britanskog
atletičara Linforda Kristija kada je
osvojio trku na 100 m na Svetskom
prvenstvu 1993.
0.33
Pobednička razlika, u
sekundama, koju je ostvario Majki
Džonson iz Sjedinjenih Država u trci
na 200 m na Svetskim prvenstvima
1991. i 1995. To je najveća razlika na
ovom nivou takmičenja otkako je
Džesi Ovens zabeležio razliku od 0,4
sekunde u trci na 200 m, na
Olimpijskim igrama 1936.
ZANIMLJIVOSTI
Rođeni brzi
Trkači obično imaju
više brzih mišićnih
vlakana od
prosečne osobe.
Ova vrsta mišićnog
vlakna pruža kratke
nalete snage, ali se
brzo
umara.
Dobro prianjanje
Lagane patike sa šiljci
-
ma pružaju maksi
-
malno prianjanje.
Bez čarapa
Pošto stopalo treba da
ima veoma malo prostora
za pomeranje unutar
patike, mnogi atletičari ne
nose čarape.
Obučeni za brzinu
Usko krojeni, aerodina
-
mični kostimi za telo od
spandeksa smanjuju
otpor vetra i dozvoljavaju
potrebnu slobodu
pokreta.
TRČANJE PO STAZAMA
U svim sprintovima trkači moraju ostati u
svojoj početnoj stazi tokom cele trke. Na
početku trka sa jednom ili više krivina (200
m i 400 m) takmičari
su „stepenasto"
poređani, da bi se osiguralo da će svaki
trkač preći potpuno istu razdaljinu.
MUŠKO FINALE TRKE NA 100 METARA NA
OLIMPIJSKIM IGRAMA U ATLANTI 1996.
SMATRA SE JEDNOM OD NAJ
BOLJIH
TRKA SVIH VREMENA. FAVORIT,
DONOVAN BEJLI, OPORAVIO SE NAKON
LOŠEG STARTA I POBEDIO, POSTAVIVŠI
SVETSKI REKORD OD 9,84 SEKUNDE.
NAJBOLJA TRKA?
PROFIL ATLETIČARA
Mišići nogu trkača su veoma razvijeni, da
bi se obezbedila eksplozivna snaga.
Gornji deo tela je takođe mišićav, jer u
skladu sa zakonima biomehanike, sila
koju stvaraju noge prilikom trčanja mora
biti istog intenziteta i suprotnog smera
sili ruku kojima se zamahuje. Brzi refleksi
su potrebni da bi se hitro reagovalo na
početni pucanj.
Pozicija tela
Da bi se održala
maksimalna brzina,
gornji deo tela treba
da bude miran,
ispravljen i
opušten.
Karl Luis je najuspešniji trkač na
100 m svih vremena, sa pet titula
sa Olimpijskih igara i Svetskog
prvenstva (1983
-
1991).
Prve olimpijske igre (776. p.n.e.)
verovatno su sadržale samo
jednu disciplinu
- tr
čanje na 183
m (600 ft).
STARTNI BLOKOVI
Oni se koriste na svim trkačkim
takmičenjima i obezbeđuju
najbolji mogući start.
FAZE TRKE
Sprint se može podeliti u četiri faze: start (videti ispod),
ubrzanje (telo se naginje napred tako da noge mogu da pruže
najveće moguće ubrzanje), trk (puna brzina je postignuta i
održava se opuštenom tehnikom, a telo je sada uspravno),
i finiš (ruke su povučene unazad tako da se glava i ramena
naginju ka liniji finiša).
START
Cilj je otpočeti trku sa
dobrom ravnotežom
i maksimalnom brzinom.
OPREMA ZA SPRINT
Trkači nose aerodinamični kostim za telo od spandeksa i
lagane patike sa šiljcima dugim do 9 mm (1/3 in) i tankim
đonom koji poboljšava takmičarev osećaj za stazu. Startni
blokovi dozvoljavaju atletičarima da snažno krenu napred uz
zvuk startnog pucnja i da počnu trku u najboljoj poziciji za
postizanje maksimalnog ubrzanja.
DUŽINE SPRINTA
Postoje četiri dužine sprinta. Trka na 60 m, koja se obično
održava u dvorani, naklonjena je trkačima sa zadivljujućom
brzinom, ali ne nužno i velikom izdržljivošću. Trka na 100 m,
pomoću koje se nezvanično saznaje ko je „najbrži čovek na
planeti", nagrađuje trkače koji mogu brzo da postignu, a potom
i da održe maksimalnu brzinu. To zahteva izuzetnu mišićnu
snagu i fino izgrađenu tehniku. Sve veštine trkača na 100 m
potrebne su i trkačima na 200 m, uz dodatnu sposobnost
kontrolisanja centrifugalnih sila prilikom skretanja u krivini. Oni
moraju snažno startovati, ali imati i dovoljno energije za dobar
finiš. Opisana kao sprint izdržljivosti, trka na 400 m predstavlja
najnaporniji od svih sprintova. Proračunat tempo je izuzetno
važan u ovoj trci, jer se nakon 30 sekundi trčanja skoro
maksimalnom snagom u mišićima nagomilava mlečna
kiselina, koja održanje brzine čini težim i bolnijim.
FAKTORI KOJI UTIČU NA REZULTAT
Trkač koji beleži dobra vremena treba da ima talenat, moćnu telesnu
građu, dobru taktičku spremu, treba naporno da trenira i da bude u
dobroj kondiciji
-
fizički i mentalno. U druge faktore koji mogu uticati
n
a rezultat spadaju tip staze (tvrđe površine obezbeđuju brža
vremena) i klimatski uslovi (pogotovo brzina i pravac vetra).
Pedala za nogu
Ugao pedala se
može menjati da bi se
prilagodio startnom
stilu atletičara.
Siguran start
Startni blokovi su
pričvršćeni za trkačku
površinu oštrim
klinovima.
Ramena
napred
Ramena su
direktno
iznad, ili
malo ispred
šaka.
Pumpanje rukama
Rukama se snažno
zamahuje da bi se uz
njihovu pomoć atletičar
brzo pokrenuo napred.
Spuštena glava
Posmatranje staze
pomaže trkaču da
održi nisku poziciju.
Na mesta
Trkač spušta jedno koleno do
zemlje, a stopala stavlja u
pedale blokova.
Spreman
Prsti obrazuju visok oslonac,
a ruke su malo šire od linije
ramena.
Pozor
Na komandu „pozor",
kukovi se izdižu malo iznad
ramena.
Sad
Na zvuk startnog pištolja
trkač izleće iz startnih
blokova.
TRKA NA 200 METARA
ZA MUŠKARCE: NAJBRŽA VREMENA
VREME
ATLETIČAR (DRŽAVA)
19,19
JUSEIN BOLT (JAMAJKA)
19,26
JOHAN BLEJK (JAMAJKA)
19,32
MAJKL DŽONSON (SAD)
19,53
VOLTER DIKS (SAD)
19,58
TAJSON GEJ (SAD)
STATISTIKA
TRKA NA 400 METARA
ZA ŽENE: NAJBRŽA VREMENA
VREME
ATLETIČAR (DRŽAVA)
47,60
MARITA KOH (NEMAČKA)
47,99
JARMILA KRATOKVILOVA (ČEŠKA)
48,25
MARI-ŽOZE PEREK (FRANCUSKA)
48,27
OLGA VLADIKINA-BRIZGINA
(RUSIJA)
48,59
TATJANA KOCEMBOVA (ČEŠKA)
TRKA NA 200 METARA
ZA ŽENE: NAJBRŽA VREMENA
VREME
ATLETIČAR (DRŽAVA)
21,34
FLORENS GRIFIT DŽOJNER (SAD)
21,62
MERION DŽONS (SAD)
21,64
MARLEN OTI (JAMAJKA)
21,69
ALISON FELIKS (SAD)
21,71
MARITA KOH (NEMAČKA)
TRKA NA 100 METARA
ZA ŽENE: NAJBRŽA VREMENA
VREME
ATLETIČAR (DRŽAVA)
10,49
FLORENS GRIFIT DŽOJNER (SAD)
10,64
KARMELITA DŽETER (SAD)
10,65
MERI0N DŽONS (SAD)
10,70
ŠELI
-
EN FREJZER
-
PRAJS (JAMAJKA)
10,73
KRISTIN ARON (FRANCUSKA)
TRKA NA 400 METAR
A
ZA MUŠKARCE: NAJBRŽA VREMENA
VREME
ATLETIČAR (DRŽAVA)
43,18
MAJKL DŽONSON (SAD)
43,29
HARI (BUČ) REJNOLDS (SAD)
43,45
DŽEREMIVORINER (SAD)
43,50
KVINSI VOTS (SAD)
43,75
LAŠON MERIT (SAD)
TRKA NA 100 METARA
ZA MUŠKARCE: NAJBRŽA VREMENA
VREME
ATLETIČAR (DRŽAVA)
9,58
JUSEIN BOLT (JAMAJKA)
9,69
TAJSON GEJ (SAD)
9,69
JOHAN BLEJK (JAMAJKA)
9,72
ASAFA PAUEL (JAMAJKA)
9,78
NESTA KARTER (JAMAJKA)

Dinarski račun: 160-505568-64 (uplata u dinarima) Banca Intesa

Devizni račun: 160-76567969 (uplata u dolarima $)Banca Intesa

Devizni račun: 160-76587854 (uplata u EUR) Banca Intesa