→
Rukomet je jedan od
najpopularnijih
sportova u Evropi, sa
18 miliona igrača.
→
U Danskoj je ovaj
sport po broju igrača
i navijača u rangu sa
fudbalom.
RUKOMET
→
Broj golova na meču
često dostigne po
trideset na obe
KO ODE IGRA
Osim golmana, timovi se obično sastoje
od dva krilna igrača, levog spoljnog i
desnog spoljnog, i dva centralna igrača,
od kojih je jedan uglavnom zadužen
za odbranu (srednji spoljni), a drugi je
plejmejker (pivot). Uloge ig
rača u polju su
promenljive i menjaju se u zavisnosti od
faze meča: oznake 6
-
0, 5
-1 i 4-
2 (uvek se
prvo navodi broj napadača) se odnose na
pozicije igrača u datom trenutku igre, a ne
na pozicije tokom celog meča. Klasična
postavka je u formaciji 4
-
2: sa četiri
napadača i dva beka.
TREBA ZNATI
PREGLED IGRE
Rukomet se razvio u kasnom devetnaestom veku u Nemačkoj i
Skandinaviji. To je brz i neretko žestok kontaktni sport za muškarce i žene,
u kojem dva tima od po sedam igrača (plus sedam rezervnih igrača)
odbijaju loptu o zemlju i dodaju je između sebe dok se približavaju
protivničkom golu, i na kraju šutiraju na njega. Igrači se često, namerno ili
slučajno, sudaraju. Ipak, dozvoljeno im je da to čine samo trupom, bilo
kakav pokušaj da se protivnik uhvati i
li saplete je faul.
NESREĆNI DEBI
RUKOMET JE IMAO OLIMPIJSKI DEBI
1936. U BERLINU NA INSISTIRANJE
ADOLFA HITLERA, KOJI JE VOLEO OVU
IGRU. ZBOG OVE NESREĆNE POVEZA
-
NOSTI SA NACISTIČKIM DIKTATOROM,
IZOSTAVLJEN JE SA OLIMPIJSKIH IGA
-
RA NAKON DRUGOG SVETSKOG RATA,
ALI JE PONOVO UVRŠTEN MEĐU OLIM
-
PIJSKE SPORTOVE U MINHENU 1972.
PROFIL IGRAČA
Rukometaši moraju biti
u stanju da brzo trče u
kratkim naleti
ma i da
brzo menjaju pravac,
kako bi uhva
tili
protivnika na kri
voj
nozi. Te se veštine
najčešće vežbaju van
t
erena. Veština hva
-
tanja lopte je takođe
izuzetno važna, kao i
brzog i preciznog šuta.
Lagane patike
Dozvoljene su bilo kakve
patike, samo je važno da ne
ostavljaju trag na terenu.
Timski dres
Igrači nose lagane
maji
ce i šortseve, Ili
suknje od pamuka ili
viskoze.
Znojnice
One nisu obavezne, ali su
korisne u, ponekad veoma
toplim, dvoranama.
Zavoji za prste
Igrači često nose zaštitne zavoje
oko prstiju da bi sprečili povrede
prilikom hvatanja veoma brzih lopti.
Mala mekana lopta
Lopta je od kože ili
sintet
ičkog mate
-
rijala prečnika
18,5
-
19 cm (7,25
-
7,5 in) u muškom
rukometu, a 17
-18
cm (6,75
-
7 in) u
ženskom.
Golman
Može dodirnuti loptu bilo kojim
delom tela, sve dok
je bar jednom
nogom unutar svog prostora.
Krila
Uglavnom dejstvuju duž aut
-
linija, ali mog
u
da se ubace u sredinu ako se ukaže potreba.
Spoljni centri
Jedan je na levoj, a drugi na desnoj strani, ali mogu
menjati mesta.
Napadači
Oni su koncentrisani na protivnički gol, ali nisu jedini
koji postižu golove.
IMPRO VIZO VAN TEREN
Pošto potražnja za rukometnim terenima premašuje
ponudu, u mnogim delovima sveta ovaj sport se igra
na terenima za košarku, kojih ima u mnogo većem
broju. Dva sporta su slična i imaju isti cilj
-
posti
zanje
više poena od protivnika. Međutim, sa površinom od
420 m2 (502 sq
yd) teren za košarku je tek nešto
malo veći od polovine rukometnog terena, čija je
površina 800 m2 (957 sq yd). Dok se organizovana
takmičenja igraju u dvoranama, na tere
nima
određenim za rukomet, mnoge re
kreativne utakmice
timskog rukometa se igraju
na otvorenom, na ravnim
travnatim ili betonskim površinama ili na plaži, sa
improvizovanim golom.