KROS-KANTRI SKIJANJE
428
TREBA ZNATI
Kros-
kantri skijanje je već dugo omi
ljeni
zimski sport u severnoj Evropi i Kanadi.
Njego
va
popularnost
u
Sjedi
njenim
Državama i drugim zemljama u kojima zimi
ima snega je u porastu.
Ovaj sport je deo programa Zimskih
olimpijskih igara, FIS Svetskog kupa i
Svetskog prvenstva u kros
-kantri skijanju.
Na Zimskim olimpijskim igrama postoji
dvana
est različitih takmičenja u kros
-
kantri
skijanju
-
šest u muškoj i šest u ženskoj
konkurenciji.
PREGLED SPORTA
Kros
-
kantri skijanje je verovatno jedan od najzahtevnijih zimskih sportova.
Takmičenja u kros
-
kantri skijanju dele se na klasične discipline i di
scipline
slobodnog stila, a u trkama se meri pojedinačno vreme takmičara na
razdaljinama koje se kreću od sprinta na 400 m (četvrt milje), do maratona
od 50 km (31 mi) i više. U klasičnim disciplinama takmičari koriste
„hodajući" korak po već pripremljenim
paralelnim trakama usečenim u
sneg. Slobodni stil je brži i vozi se na glatkim stazama, a zahteva tehniku
sličnu klizanju.
Navlaka za glavu
Skijaška kapa graje glavu, a
naočare koje se ne magle
umanjuju odsjaj sunca, ne
umanjujući pritom vidljivost.
PROF
IL TAKMIČARA
Za kros-kantri skijanje potrebna je aerobna
kondicija, mišićna snaga, dobar osećaj za
ravnotežu i fizička, ali i mentalna izdržlji
vost.
Skijaši zimi na snegu razvijaju tehni
čko umeće, a
leti, da bi ostali u vrhunskoj formi, upražnjavaju
rigo
rozan režim treninga koji obuhvata biciklizam,
trčanje i vožnju rolera.
Štapovi
Skijaši nose dva štapa izrađena od
laganog materijala, kao što je grafit
ili aluminijum. Klasični štapovi (na
slici) su kraći od štapova za
slobodni stil.
Takmičarski prsluk
Sk
ijaši nose startni broj na grudima i
leđima; broj može da se istakne i na nozi
koja će na cilju biti bliža kameri.
Rukavice
Rukavice za nordijsko skijanje su
lagane, imaju termoizolaciju i ne
propuštaju vetar.
GORE, DOLE I OKOLO
Staze za kros
-kantri skijan
je se među
-
sobno dosta razlikuju, ali zvanični pro
pisi
za takmičenja preporučuju okvirno
jednaku količinu uzbrdica, nizbrdica i
valovitog terena. Uzbrdice bi trebalo da
imaju nagib 9
-
18 procenata. Razlika u
nadmorskoj visini između najvišeg i
najnižeg del
a staze za sprint ne srne da
premašuje 30 m (98 ft). Za trke od 15 km i
više, ta razlika ne srne biti veća od 200 m
(218 yd). Međutim, staza Birkebajner u
Norveškoj ima više uzbrdice nego
nizbrdice.
NANESTAD EKSPRES
Skijaški kombinezon
Pripijeni kombinezon
od likre omogućava
neometane, aerodinamične pokrete.
Potpora za gležnjeve
Cipele koje se koriste u kros
- -
kantri
skijanju slobodnim stilom su
relativno krute i pružaju bolju
potporu gležnjevima nego cipele za
klasični stil.
NORVEŠKI SKIJAŠ BJORN DELI JE
R
EKORDER PO BROJU OSVOJENIH
MEDALJA NA ZIMSKIM OLIMPIJSKIM
IGRAMA. POZNAT JE PO SVOJOJ BRZINI, A
OD 1992. DO 1998. GODINE OSVOJIO JE
OSAM ZLATA I ČETIRI SREBRA. GODINE
1994. NJEGOVOM TIMU JE ZA 0,4 SEKUNDE
IZMAKLO ZLATO
-
POSLE TRKE OD 40
KILOMETARA (25 MIL
JA).
Slobodne pete
Vezovi učvršćuju
samo prednji kraj
cipele za skiju. Peta je
slobodna.
Klizavo
Klizna površina skija može se premazati
različitim vrstama voska da bi se postiglo
bolje prianjanje za sneg ili veća brzina, u
zavisnosti od trke.
Tanke skije
Skije za kros-
kantri
skijanje su generalno
uže od skija za alpske
discipline. Njihova
dužina određuje se
prema visini samog
skijaša.