Belgrade, Borča, Sonje Marinković 1/b +381 (11) 33 25 202 +381 (65) 33 25 202 office@fondacijaplanetarnisportskigrad.com

Brzo klizanje

440
TREBA ZNATI
Klizači mogu dostići brzine od čak
65 km/h (40
mph). Na kratkim
stazama maksimalna brzina je
oko 50 km/h (30 mph).
Klizanje na dugim stazama je
posebno popularno u
Skandinaviji, istočnoj Evropi,
Holandiji, Sjedinjenim Državama,
Kanadi i Japanu.
Klizanje na kratkim staza
ma je
nešto novija disciplina. Privuklo je
mnoge takmičare iz zemalja koje
se tradicional
no ne bave
klizanjem, kao što su Južna
Koreja i Australija.
BRZO
KLIZANJE
Kombinezon
Trkač na dugim sta
-
zama nosi tesan
kombinezon sa kapu
-
ljačom i omčama za
palčeve koji umanjuju
otpor vazduha.
Startne linije
Za različite trke startuje se sa
različitih delova staze: (sleva
nadesno) 3000/5000 m; 1000 m;
1500 m.
Jake noge
Klizači razvijaju
snagu u nogama, pre
svega u butinama,
tako što trče, dižu
tegove i prave
bezbroj krugova oko
klizališta.
PROFI
L TAKMIČARA
Brzi klizači su snažni i okretni i
mogu eksplozivno da startuju.
Trkanje na kratkim stazama je
tehnički zahtevno i iziskuje
hrabrost, jer se klizači sudaraju
u oštrim krivinama u velikoj
brzini. Za klizanje na dugim
stazama važnija je aerobna
i
zdržljivost.
Klizaljke
Klizaljke su
pričvršćene za
cipele koje
dopiru do
gležnja.
KLIZALIŠTA
Klizalište za duge staze je ovalno, dužine
400 m (437 yd); klizališta za kratke staze su
duga 111,12 m (12114 yd). Trake na dugoj
stazi su iscrtane na ledu i obele
žene
gumenim ili drvenim markerima. Marker
i
su
postavljeni na svakih 50 cm (1 ft 8 in) u prvih
i poslednjih 15 m (49 ft) staze, i na 1 m (3 ft 3
in) na ostatku staze.
D
UGA STAZA
Na dugoj stazi postoje dve trkačke trake. Klizači na
kraju svakog kruga menjaj
u traku. U zavisnosti od
dužine trke, takmičari ponekad startuju sa suprotnih
strana staze.
PREGLED SPORTA
Brzo klizanje je atraktivan sport u
kome se muškarci ili žene trkaju na
klizaljkama oko kružne staze na
kojoj se smenjuju ravnine i zahtevni
zavoji.
Na dugim stazama protiv
vremena se trkaju po dva takmičara
na različitim dužinama
-
od 500 m
do 10 km. U trkama na kratkim
stazama učestvuje i do šest klizača
na stazi bez obeleženih traka, tako
da su padovi česti. Na kratkim
stazama postoji i štafetna tr
ka u
kojoj učestvuju timovi od po četiri
klizača.
KAD VAS BOG POGLEDA
STIVEN BREDBERI JE POSTAO PRVI SP0RTISTA IZ AUSTRALIJE
(ALI I ĆELE JUŽNE HEMISFERE) KOJI JE OSVOJIO OLIMPIJSKO
ZLATO U BRZOM KLIZANJU NA KRATKIM STAZAMA NA 1000
METARA, I TO NA ZIMSKOJ O
LIMPIJADI U SOLT LEJK SITIJU 2002.
GODINE. NA KRAJU FINALA BIO JE NA ZAČELJU, ALI JE IZBIO NA
PRVO MEST0 I OSVOJIO ZLATO POŠTO SU SE ČETVO
RICA
TAKMIČARA ISPRED NJEGA SRUŠILA. „PONEKAD VAS BOG
POGLEDA", REKAO JE.
Zamena trake
U svakom krugu na za to
predvi
đenom delu staze
klizači prelaze iz jedne trake u
drugu, kako bi se izjednačile
udaljenosti koje prelaze.
Staza za
zagrevanje
Klizači se za trku
pripremaju u stazi
za zagrevanje.
Tokom trke sudija iz
te trake prati trku.
Linija cilja
Za trke na 1000 m.
St
art trke na 500 m
Najkraća trka počinje
ovde.
Markeri
Klizač srne da dodirne
markere koji obeležavaju
trake, ali ne srne da ometa
svog protivnika, niti da menja
putanju.
Ravnina
Duga staza ima dve
duge ravnine.
Linija cilja
Osim za trke na 1000 m.
VIŠEBOJ
„Višeboj“ je kombinacija više trka na dugim stazama
-
na 500 m, 1500 m, 3000 m i 10.000 m. Vreme ostva
reno u
svakoj trci pretvara se u bodove po unapred određenoj skali.
Pobednik je takmičar sa najmanjim ukupnim brojem poena.
Mada je „višeboj"
popularan, samo je jednom bio na
programu Olimpijskih igara (na muškim Igrama 1924.
godine), jer se takmičari obično specijalizuju za trke na
određenu dužinu.
TEHNIKA
Takmičari na kratkim stazama na startu postižu zalet kratkim trkačkim
koracima. U klizan
ju na kratkim stazama klizač je na ravnini nagnut
unapred savijenih kolena i njiše rukama da bi održao zalet. Kada se
približi krivini, klizač se spušta veoma nisko i naginje prema krivini,
često dodirujući led unutrašnjom rukom. Ukršteni koraci olakšavaju
savladavanje krivina.
Na dugim stazama klizači na ravnini prave duge, kližuće korake sa
jednom rukom iza leđa da bi smanjili otpor vazduha. Za skretanje
koriste ukrštene korake.
OPREMLJENI ZA BRZINU
U trkama na kratkim stazama klizači nose kombi
-
nezone po
stavljene kevlarom - materijalom koji se
koristi za pancire
- da bi se zaštitili od oštrih klizaljki.
Takođe nose kacige i štitnike za vrat, ceva
nice i
kolena. Neophodne su i rukavice sa zaštitom na
prstima, jer klizači dodiruju led rukama da u brzim
skr
etanjima ne bi pali. Profil sečiva klizaljke za brzo
klizanje je ravan, za razliku od konkavnog profila
sečiva na umetničkim klizaljkama.
RAZLIKE U KLIZALJKAMA
Klizaljke za brzo klizanje imaju duga, tanka sečiva. Sečivo je na
đon cipele postavljeno dijagon
alno i zakrivljeno je radi lakšeg
skretanja. Za trke na dugim stazama nose se klap klizaljke.
Cipela je postavljena na sredinu dugog, tankog sečiva i ima
odvojivu petu.
Odvojiva peta
Klap klizaljke imaju
odvojivu petu koja se
na kraju svakog koraka
podiže.
Time se produžava
vreme koje sečivo provodi
u kontaktu sa ledom.
42 cm (17 in)
PRAVILA KLIZANJA
Klizači smeju da dodiruju markere na ledu, ali ne
smeju da prođu sa njihove unutrašnje strane. Fizi
čki
kontakt je sastavni deo klizanja na kratkim stazama,
al
i na dugim stazama ometanje protivnika i izlaženje iz
svoje trake dovode do diskvalifikacije.
Pravo napred
Na izlasku iz krivine klizač
spušta obe ruke.
Kratki dodir
Klizač se naginje u
pravcu krivine.
Aerodinamika
Što se niže spusti, to
veću brzinu posti
že.
BALANSIRANJE
Na ovim slikama prika
-
zano je kako klizač u
krivini nadoknađuje to
što mu je samo jedno
stopalo na ledu, tako što
pruža ruke na istu
stranu tela.
PUN ZALET
Dok ubrzava niz ravninu
duge staze, klizač se
naginje da bi spustio
težište i umanj
io otpot
vazduha.
KONTAKT U
PROLAZU
Krivine na kratkoj stazi
su tako oštre, da se ru
-
ka na unutrašnjoj strani
staze spušta toliko da
dodiruje led: za to se ne
dobijaju kazneni bodovi,
to je samo trenutak za
publiku.
Marker!
Na oba kraja
ovalnog klizališt
a
nalaze se gumeni ili
drveni markeri
kojima je ocrtan
oblik staze.
KRATKA STAZA
Takmičenja na kratkoj stazi se obično održavaju
na terenima za hokej. Staza duga 111,12 m
nema obeležene trake, a klizači se guraju da bi
izborili što bolji plasman.
IZ PRVE RUKE
Takmičenja u brzom klizanju su počela da
se održavaju na zamrznutim kanalima i
jezerima u Evropi u 19. veku. Zvanična
pravila utvrdila je Međunarodna klizačka
federacija (ISU), osnovana 1892. godine.
Brzo klizanje na kratkim stazama nastalo je
u Severn
oj Americi početkom 20. veka.
MEĐUNARODNA KLIZAČKA FEDERACIJA (ISU)
ISU je osnovana 1892. godine u Holandiji i najstarije je
rukovodeće telo među zimskim sportovima. Prvobitno je
bila sastavljena od 15 evropskih zemalja, sve dok
Kanada nije postala članic
a 1894. godine.
441
Linija starta i cilja
Ovde počinju trke na
1000 m, 3000 m i 5000 m;
sve trke se ovde
završavaju.
Start
Za trke na
500 m i 1500
m.
BROJ KRUGOVA
Broj krugova po trci je sledeći:
500 METARA
-
4/2 kruga
1500 METARA
-
13/2 krugova
5000 MET
ARA -
45 krugova
1000 METARA
-
9 krugova
3000 METARA
-
27 krugova
BRZO KLIZANJE
ZIMSKI SPORTOVI

Dinarski račun: 160-505568-64 (uplata u dinarima) Banca Intesa

Devizni račun: 160-76567969 (uplata u dolarima $)Banca Intesa

Devizni račun: 160-76587854 (uplata u EUR) Banca Intesa