Belgrade, Borča, Sonje Marinković 1/b +381 (11) 33 25 202 +381 (65) 33 25 202 office@fondacijaplanetarnisportskigrad.com

Skok sa motkom

SKOK SA MOTKOM
TREBA ZNATI
Pouzdane patike
Skakači sa mot
-
kom nose patike
za trčanje, sa
ekse
- rima na
donovima za
pouzdano pri
-
anjanje o stazu.
Uzan kroj
Sportski prsluk i
šorts za trčanje
treba da budu od
uskog kroja kako se
ne bi zakačili za
motku tokom zaleta
izbacili letvicu iz
ležišta tokom skoka.
Skok sa motkom je nastao iz praktične
potrebe da se izbegnu prirodne prepreke,
poput jaruga i močvara.
Prvo zabeleženo takmičenje u skoku sa
motkom je održano u Engleskoj 1812.
Skakanje sa motkom udalj - blisko povezan
sport u kojem atletičari koriste motku da bi
postigli što veće rastoj
anje, a ne visinu -
je
široko rasprostranjeno, ali nikada nije
postalo zvanična disciplina na vrhunskim
nivoima takmičenja.
Skok sa motkom za muškarce je bio zva-
nična disciplina na svim modernim Olim
-
pijskim igrama; prvo takmičenje za žene je
održano u Sidneju 2000.
PREGLED
TAKMIČENJA
Skok sa mot
kom je takmičenje na terenu za
muškarce i žene. Takmičari sprintaju duž
zaletišta noseći dugačku, savitljivu motku koju
ubadaju u kutiju kako bi se podigli preko
letvice koja je postavljena na nekoliko metara
iznad zemlje, između dva držača. Visina
letvice se podiže nakon svake runde, a
takmičar koji napravi tri neuspešna skoka
zaredom završava takmičenje.
POSTAVKA OPREME
Takmičenje u skoku sa motkom mora imati zaletište dugo od 40
-
45
m (131
-
147 ft 6 in), kutiju za zabadanje motke, dva stalka sa
držačima, letvicu, dušeke za doskok, i naravno atletičara sa veoma
dugom i savitljivom motkom. Sudije nadgledaju takmičenje i
podešavaju visinu letvice.
U KUTIJI
Na kraju zaletišta se nalazi kutija za ubadanje, u koju s
ka-
kač postavlja jedan kraj motke da bi dobio oslonac za skok.
U obliku je podmetača za vrata i otvorom je okrenuta ka
prilaznoj strani, a duga je 1 m (3 ft 3 in). Spušta se u dubinu
do 20 cm (8 in), a sužava se do širine od 15 cm (6 in).
najmanje 5 m (16
ft 4 in)
najmanje 5 m (16 ft 4 in)
Dodatna zaštita
Prostor sa obe strane kutije za
ubadanje je pokriven mekanim
materijalom, u slučaju da
atletičar padne pre nego što
dovrši skok
.
Bele linije
Zaletište je obeleženo
be
- lim linijama sa
strane. Pre
- stupanje
preko ovih linija tokom
zaleta nije prekršaj.
Startno mesto
Skakači sa motkom
sprintaju duž
zaletišta da bi
postigli dovoljnu
brzinu za odskok.
Dušek za doskok
Mekana guma ne sme
biti tanja od 1
1,5 m
(3
5 ft).
Podesiva visina
Dva držača koji su posta
-
vljeni unutar stalaka
omogu
ćavaju da se
letvica podiže uporedo sa
odvijanjem takmičenja.
Letvica je duga 4,5 m (14
ft 9 in).
Motka od
plastičnog vlakna
Drvo je bilo
najpopu
larnije do
ranog dva
desetog
veka, kada ga je
zamenila bam
-
busova trska; alu
-
minu
jum se koristio
između 1945. i
ranih šezdesetih
godina dvadesetog
veka, kada je
plastično vla
kno
postalo norma.
PROFIL ATLETIČARA
Skakači sa motkom mogu biti bilo koje visine, ali
većina vodećih skakača je visoka. Potrebna im je
brzina da bi dob
ili na zaletu, eksplozivnost
u
nogama za odskok, i velika snaga u ramenima,
rukama i abdomenu da bi se na vrhuncu leta izokrenuli
vertikalno. Dobro snalaženje u prostoru je od ključne
važnosti za izbegavanje letvice.
Bez
ograničenja
Motka
može biti bil
o koje
dužine ili obima,
ali mor
a biti
okrugla. Njena
savitlji
vost se ne
ograničava.
PRAVILA LETVICE
O
uvodnoj visini letvice i nizu postepenih
povećanja odlučuje sudija, a skakači biraju visinu
kojom žele da započnu svoje učešće. Atletičari
skaču n
aizmenično. Ukoliko je dvoje ili više njih
preskočilo letvicu, visina se povećava za
dogovorenu visinu, obično za 5 cm (2 in) ili za 15
cm (6 in). Skakači mo
gu odbiti da preskaču
određene visine i umesto toga sače
kati veću
visinu. Ako dođe do nerešenog r
ezultata na kraju
takmičenja, u obzir se uzima broj neuspešnih
pokušaja. Uko
liko dvoje ili više skakača imaju isti
broj neuspešnih pokušaja, pobednikse rešava
dodatnim, odlučujućim skokom.
UČENJE LETENJA
Skok sa motkom je podeljen na seriju faza koje, ako
se savr
šeno izvedu, mogu dovesti do skokova od
preko 6 m (19 ft i 8 in), mada je samo 16 muških
skakača sa motkom postiglo ovaj rezultat. Viši hvat
na motki dozvoljava veću kontrolu na ulasku u fazu
zamaha, dok postavljanje odskočne noge u vertikalnu
poz
iciju tokom faze leta održava energiju i omo
-
gućava skakaču veću visinu. Nije važno ukoliko
takmičar dodirne letvicu tokom skoka, dokle god ona
ostane na mestu i ne padne. Svaka faza skoka sa
motkom (ispod) je od ključne važnosti za izvođenje
uspešnog skok
a.
Prilaz i odraz
Skakači postavljaju motku u
kutiju pod uglom od oko 20
stepeni; motka se potom
savija pod njihovom težinom
dok stupaju u fazu zamaha.
Zamah
Skakač zamahuje
zadnjom nogom
nagore, a rukama
zamahuje nadole.
To pomaže da se
motka još više
U letu
Kada se nađu u
vazduhu, skakači
pružaju kukove i noge
da bi se okrenuli
naopačke dok se
motka ispravlja.
Prelazak preko letvice
Skakač pivotira telom
tako da se licem okrene
nazad ka zaletištu dok
se odguruje preko
letvice.
Odletanje
Na početk
u
skakačevog pada
motka se pušta i
odguruje da ne bi
Zalet
Skakači koriste zaletište za
Pobijanje na brzini i zamahu
i sprintaju neposredno pred
odskok. Oni hvataju motku
za jedan kraj, i na početku je
drže uspravno kao koplje,
potom je po
stepeno
spuštaju dok se približavaju
mestu odraza.
Doskok
Skakač se namešta tako da
bezbedno doskoči na leđa među
debele dušeke za doskok.
STATISTIKA
KRALJ SKOKA SA MOTKOM
SVETSKI REKORD ZA MUŠKARCE
SVETSKI REKORD ZA ŽENE
VISINA
ATLETIČAR (GODINA)
VISINA
ATLETIČARKA (GODINA)
6,14 m
SERGEJ BUBKA (1994)
5,06 m
JELENA IŠINBAJEVA (2009)
5,83 m
TIJERIVINJERON (1983)
4,88 m
SVETLANA FEOFANOVA (2004)
5,82 m
PJER KINON (1983)
4,87 m
JELENA IŠINBAJEVA (2004)
5,81 m
VLADIMIR POLJAKOV (1981)
4,85 m
SVETLANA FEOFANOVA (2004)
5,80 m
TIJERI VINJERON (1981)
4,82 m
JELENA IŠINBAJEVA (2003)
5,78 m
VLADISLAV KOZAKIJEVIČ (1980)
4,81 m
STEJSI DRAGILA (2001)
5,70 m
DEJV ROBERTS (1976)
4,60 m
EMADŽORDŽ (1999)
5,67 m
ERL BEL (1976)
4,23 m
SUN KAIJUN (1995)
5,65 m
DEJV R
OBERTS (1975)
4,22 m
DANIJELA BARTOVA (1995)
5,63 m
BOB SIGREN (1972)
4,18 m
ANDREA MILER (1995)
UKRAJINAC SERGEJ BUBKA JE NEOSPORNO
NAJBOLJI SKAKAČ SA MOTKOM SVIH VREME
NA.
OBORIO JE 35 SVETSKIH REKORDA TOKOM
SVOJE KARIJERE
-
17 NA OTVORENOM 118 U
DVORAN
I -
I OSVOJIO JE ŠEST SVETSKIH
PRVENSTAVA ZAREDOM, IZMEĐU 1983.11997. ON
JE PRVI ČOVEK KOJI JE SAVLADAO DO TADA
NEDOSTIŽNU VISINU OD 6 METARA, ŠTO JE
PODVIG KOJI JE OSTVARIO NA 44 TAKMIČENJA,
POSTAVŠI JEDINI SKAKAČ SA MOTKOM KOJI JE
SKOČIO VIŠE OD 6,10 MET
ARA. MEĐUTIM, SA
ZLATNIM OLIMPIJSKIM MEDALJAMA JE IMAO
MANJE SREĆE; OSVOJIO JE SAMO JEDNU, NA
OLIMPIJSKIM IGRAMA 1988. U SEULU.

Dinarski račun: 160-505568-64 (uplata u dinarima) Banca Intesa

Devizni račun: 160-76567969 (uplata u dolarima $)Banca Intesa

Devizni račun: 160-76587854 (uplata u EUR) Banca Intesa