Belgrade, Borča, Sonje Marinković 1/b +381 (11) 33 25 202 +381 (65) 33 25 202 office@fondacijaplanetarnisportskigrad.com

drumski biciklizam

Drumski biciklizam je po
pularan
širom sveta, ali se najprestižnije
profesionalne trke održavaju u
kontinentalnom delu Evrope.
Postoji mnoštvo različitih formi
drumskog biciklizma, uključujući
višednev
- ne etapne trke i
jednodnevne klasične trke, trke na
hronometar i kriterijume.
Međunarodna biciklistička unija
(UCI) je svetsko upravno telo za
drumski biciklizam.
Vrhunski biciklisti se takmiče u
UCI Svetskoj turi, seriji
rangirajućih trka koje se održavaju
širom sveta od januara do oktobra.
TREBA ZNATI
Patike i
pedale
Pedale su klipserom spojene sa
patikama, čime se stvara sigurna
veza između bicikliste i bicikla
.
Lagana kaciga
Biciklističke kacige su postale
obavezan deo opreme za
profesionalne drumske trke
nakon smrti kazah
-
stanskog
bicikliste Anreja Kivilev
a,
2003. godine.
PROFIL BICIKLISTE
Drumsko trkanje je intenzivan i zahtevan
sport koji predstavlja pravi napor za telo.
Biciklisti moraju da održavaju maksimalan
tempo dok prelaze velike razdaljine, što
iziskuje mišićnu snagu, visok stepen
kardiovaskularn
e kondicije i mentalnu
pripremu. Trening i ishrana su važni
-
uravnotežena dijeta koja obiluje ugljenim
hidratima pomaže im da nedeljno prelaze
više stotine milja.
PREGLED SPORTA
Drumski biciklizam je jedan od najtežih sportova. U glavnim trkama, kao što j
e
čuvena Tur de Frans, vrhunski biciklisti se takmiče do krajnjih granica fizičke
izdržljivosti, prelazeći hiljade milja za samo nekoliko nedelja koliko trka traje.
Biciklista mora da bude spreman da provede u sedištu ceo dan, da ubrzava
vožnju do 80 km/h (50 mph) ili više i osvaja najstrmije planinske klance. Međutim,
najčudnija stvar kada je reč o ovom sportu je to što biciklisti moraju da budu
spremni da žrtvuju pojedinačnu slavu da bi pomogli vođi ekipe da pobedi u trci
.
DRUMSKI
BICIKLIZAM
Rukavice bez prstiju
Biciklisti nose rukavice koje
amortizuju vibracije sa tla.
Takođe mogu da se koriste za
brisanje znoja sa lica i čišćenje
mrlja sa naočara.
Šorts od likre
Pripijeni šortsevi od likre su
aerodinamicni i štite butine od
trenja uz sedlo. Posebna postava
štiti prepone.
Ekipni dres
Biciklisti nose pripijene dresove u
ekipnim bojama. Materijal upija
znoj i omogućava koži da diše.
O
TVOREN PUT
Drumske trke se održavaju na normalnim putevima. Uz izuzetak trke na
hronometar, takmičari započinju trku zajedno, u velikoj grupi. Trka se odvija
unapred utvrđenom trasom, koja varira u rastojanju u zavisnosti od vrste
trke, ali je svrha ista: preći cilj prvi. Biciklisti se trkaju u ekipama od po osam
do deset takmičara, a članovi ekipe sarađuju kako bi pomogli svom vođi da
pobedi u trci.
Peloton
Peloton je ime koje se
daje glavnoj grupi
takmičara utrci. Kada
dođe do napada, biciklisti
u pelotonu organizuju
Vodeći motocikl
Motocikl se kreće
ispred vodećih
biciklista da bi
obezbedio čist put
pred njima, i da bi
obavestio
gledaoce da se
trka približava.
Ekipno vozilo
Ekipna vozila
prevoze članove
osoblja, kao i
rezervne bicikle,
točkove, hranu i
vodu.
REKLAMNI KARAVAN
Odvajanje
Šačica biciklista radi
zajedno kako bi se odvojila
od ostatka družine.
Sar
adnja sa nekoliko
istomišljenika u cilju
odvajanja od glavnog
pelotona je najbolji način
da se dobije na vremenu i
osvoje bodovi.
Rukovodilac trke
Rukovodilac trke organizuje
ceo događaj i nadgleda trku
iz vozila koje prati vodeće
bicikliste
.
REKLAMNI KARAVAN DAJE SVOJ
DOPRINOS KARNEVALSKOJ
ATMOSFE
RI TUR DE FRANSA.
PARADA SPONZORSKIH VOZILA
KREĆE SE ISTOM TRASOM KAO TRKA
I DELI GLE
DAOCIMA POKLONE DOK
ČEKAJU NA DOLAZAK TAKMIČARA.
TEHNOLOGIJA IZRADE BICIKLA
Fizička spremnost je osnova uspeha u profesionalni
m turama, ali biciklisti takođe mnogo
duguju tehnologiji izrade bicikala. Ram bicikla se obično izrađuje od kar
bonskih vlakana i
metala vrhunskog kvaliteta kao što je titanijum, čime se smanjuje njegova težina, ali zadržava
čvrstina i snaga. Za trke na h
ronometar, biciklisti koriste namenske bicikle, koji su
aerodinamičniji od standardnih drumskih bicikala.
KOMUNIKACIJA
Trener komunicira sa takmičarima
putem radio veze i savetuje ih tokom
trke. Biciklisti vezuju radio ispod dresa
i stavljaju slušalicu uje
dno uvo.
DRUMSKI BICIKL
Profesionalni drumski biciklisti koriste lagane i čvrste bicikle, dovoljno
udobne da mogu da se voze satima. Spojevi koji se lako skidaju
omogućavaju brzu zamenu točkova u slučaju da se guma probuši.
BICIKL ZA TRKU NA HRONOMETAR
Bic
ikli koji se koriste u pojedinačnim i ekipnim trkama na hronometar
su prvenstveno napravljeni da budu brzi. Udobnost je na drugom
mestu; važan je aerodinamičan položaj tokom vožnje, a veći zupčanici
se koriste da bi omogućili biciklisti da vozi brže.
Ped
ale bez klipa
Pločice na donovima patika pričvršćuju
se za pedale da bi se omogućio
maksimalan
prenos
energije
pri
svakom okretu pedale.
Prenos zupčanika
Biciklisti podešavaju odnos prema pretilu
staze. Nizak prenos je pogodan za ravan
teren, dok visok pre
nos više odgovara
brdskoj vožnji
Menjači brzine
Menjači smešteni na krajevima
volana pomažu biciklisti da menja
brzine ne narušavajući
aerodinamičnost.
Lagani točkovi
Široki obruči kombi
-
nuju
aerodinamičnost
punog točka i svu
lakoću žica.
Ram i viljuška
Većina drumskih bici
-
kala ima ram u obliku
dijamanta. Čvrsta vi
-
ljuška od karbonskog
vlakna spojena
je za lulu (nosač)
volana i ublažava
slabije udare.
Tubulari
Unutrašnja guma je
ušivena u gumu i
zalepljena za obruč
točka lepkom za
gumu.
Pun točak
Pun
točak je
aerodinamičniji od
tradicionalne
verzije sa žicama.
Nosač sedišta
Ukošeniji nosač sedišta nego
kod klasičnog drumskog bicikla
pomaže biciklisti da se postavi
u aerodinamičan položaj.
Nasloni na volanu
Svojim položajem
omogućavaju da
telo pruža
min
imalan otpor
vazduhu.
Menjači kočnica i brzina
Integrisani menjači
kočnica i brzina
omogućavaju brzo i la
ko
kočenje i promenu brzine.
POBEDNICI TUR DE FRANSA
POBEDE
POBEDNIK (ZEMLJA)
5
ŽAKANKETIL(FRA)
5
EDI MERKS (BEL)
5
BERNAR INO (FRA)
5
MIGEL INDURAIN (ŠPA)
3
FILIP TIS(BEL)
3
LUJSON BOBE (FRA)
3
GREG LEMOND (SAD)
2
ALBERTO K0NTAD0R (ŠPA)
2
LORAN FINJON (FRA)
2
BERNAR TEVNE (FRA)
2
FAUSTO KOPI (ITA)
2
DINO BARTALI (ITA)
2
SILVER MAES (BEL)
2
ANTONIN MANJE (FRA)
2
LUSJEN PET
I-
BRETON (FRA)
UCI SVETSKO PRVENSTVO ZA
MUŠKARCE
GODINA
POBEDNIK (ZEMLJA)
2014
MIHAL KVJATKOVSKI (POL)
2013
RUI KOŠTA (POR)
2012
FILIP ŽILBER (BEL)
2011
MARK KEVENDIŠ (VB)
2010
TOR HUSHOVD (NOR)
2009
KADEL EVANS (AUS)
2008
ALESANDRO BALAN (ITA)
2007
PAOLO BETINI (ITA)
2006
PAOLO BETINI (ITA)
2005
TOM BUNEN (BEL)
2004
OSKAR FREIR (ŠPA)
2003
IGOR ASTARLOA (ŠPA)
2002
MARIO SIPOLINI (ITA)
2001
OSKAR FREIR (ŠPA)
OLIMPIJADA
-
DRUMSKA TRKA
ZA MUŠKARCE
GODINA
POBEDNIK (ZEMLJA)
2012
ALEKSANDAR VINOKUROV (KAZ)
2008
SAMJUEL SANČES (ŠPA)
2004
PAOLO BETINI (ITA)
2000
JAN ULRIH (NEM)
1996
PASKAL RIŠAR (ŠVA)
1992
FABIO KASARTELI
(ITA)
1988
OLAF LUDVIG (NDR)
1984
ALEKSI GRIVAL (SAD)
1980
SERGEJ SUHORUČENKOV (SSSR)
1976
BERNT JOHANSON (ŠVE)
1972
HENI KUIPER (HOL)
1968
PJERFRANKO VIJANELI (ITA)
OLIPIJADA -
TRKA NA HRONOMETAR
ZA MUŠKARCE
GODINA
POBEDNIK (ZEMLJA)
2012
BREDLIVIGINS (VB)
2008
FABIJAN KANCELARA (ŠVA)
2004
TAJLER HAMILTON (SAD)
FORMATI TRKA I SERIJE
Postoji nekoliko različitih formata trka, od tronedeljnih etapnih trka do
jednosatnih kriterijuma. Najprestižnije elitne trke grupisane su u UCI
Svetsku turu, uklj
učujući Veliku turu, Prolećni klasik, kao i neke manje
trke. Biciklisti i ekipe sakupljaju bodove u serijama i, na kraju sezone, oni
sa najviše bodova su pobednici. Druga veća takmičenja su UCI Svetsko
prvenstvo koje se održava jednom godišnje, kao i Olimp
ijada koja se
održava svake četvrte godine.
ETAPNE
TRKE
Etapne trke su najveći ispit izdržljivosti u
biciklizmu. Svaka etapa je ili celodne
-
vna trka od jedne do druge tačke, ili
ekipna i
li pojedinačna trka na
hronome
tar. Pobednikje biciklista koji
pređe s
ve etape za najkraće vreme.
Najprestižnije tronedeljne etapne trke
-
Điro d'ltalija, Tur de Frans i Vuelta a
Edivja
-
poznate su kao trke Velike
ture.
KLASIČNE TRKE
Klasične trke su jednodnevne, jedno
-
kratne trke koje se održavaju u pro
leće,
pre početka
Velike ture. Ovo su
uglavnom duge trke
-
prelazi se
razdaljina do 270 km (170 mi)
-
koje
često podrazumevaju teške uspone ili
neravne površine poput kaldrme, kao što
je slučaj sa trkom Pariz
-
Rube.
TRKE NA HRONOMETAR
Nema skrivanja u gomili u ovoj takozva
-
noj „trci istine". U pojedinačnoj trci na
hronometar, biciklisti se trkaju sa vre
-
menom, svako za sebe. Većina etapnih
trka uključuje ekipnu trku na hronometar,
u kojoj se ćela ekipa takmiči kao jedan
takmičar.
POJEDINAČNA TRKA NA
HRONOMETAR
Pojedinačna trka na hronometar je
težak ispit snage i izdržljivosti u borbi
protiv sata.
KRITERIJUMI
Kriterijum, ili krit, je trka velike brzine koja se održava u zatvorenom centru grada, ili
namenski izgrađenom bicilističkom kružnom putu. Staza je uglavnom kraća od 5 km
(3 mi), a trka je vremenski uslovljena (uglavnom jedan sat), ili podrazumeva određen
broj krugova. Pored krajnje pobede, biciklisti mogu da osvoje novčane nagrade.
TUR OE FRANS
Tur de Frans je izvorna, najteža i najprestižnija biciklistička trka na planeti.
Prvi put održana 1903, sastoji se od 21 celodnevne etape po ravnim, brzim
drumovima i kroz vrtoglave planinske klance, tokom kojih se obilazi ćela
Francuska i pokriva oko 3.500 km (2.175 mi). Glavna nagrada je „m
aillot
jaune"
-
žuta majica koju nosi biciklista koji završi sve etape u najkraćem
ukupnom vremenu.
MAJICA U BOJI
Vodeći biciklista u svakoj kategoriji nosi majicu u boji i brani je sve dok peloton ne
završi turu u Parizu. Najsnažniji takmičari idu na pot
punu pobedu, penjači se foku
-
siraju na titulu „kralja planina", sprinteri se takmiče za bodove, a biciklisti mlađi od 25
godina se bore za nagradu najboljeg mladog bicikliste.
ŽUTA MAJICA
Žuta majica se
dodeljuje biciklisti
sa najboljom
pozicijom u opštem
plasmanu.
ZELENA MAJICA
Zelenu majicu
dobija biciklista sa
najviše osvojenih
bodova u sprintu.
TAČKASTA
MAJICA
Tačkastu majicu
dobija kralj planina
-
najbolji penjač.
BELA MAJICA
Bela majica
pripada najbolje
plasiranom
mladom biciklisti
u opštem
plasman
u.
Start trke na
hronometar
Biciklista izleće iz startne
kapije
i ubrzava do
neophodne brzine.
STATISTIKA
UPOZNAJTE EKIPU
Većina ekipa je organizovana oko vođe, dominantnog
bicikliste koji ima najviše šansi da osvoji trku. Prioritet za druge
bicikli
ste u ekipi je da pruže podršku svom vođi. U okviru
svake ekipe nalaze se snažni penjači i sprinteri, stručnjaci za
trke na hronometar, i ekonomi
-
radnici koji čuvaju ekipu od
odvajanja i snabdevaju je hranom i vodom tokom trke.
Vrhunske ekipe takođe imaj
u čitav tim sportskog osoblja,
uključujući trenera, mehaničare, lekare i glavne asistente po
imenu „soigneurs".
BRDOVITI TEREN
Sposobnost vožnje po brdovitom terenu od presudne je važnosti za
dobijanje na vremenu u trci. Koliko dobro biciklista vozi zavisi
od
odnosa snage i težine. Lakši biciklista ne mora da koristi onoliko snage
koliko je neophodno težem vozaču, s obzirom da gura manju težinu uz
brdo. Iz ovog razloga, vrhunski penjači su uglavnom vitki i laki, dok su
sprinteri mišićaviji i često kriziraju na brdskim etapama. Prilikom dugih
uspona, biciklisti uglavnom ostaju u sedištu i održavaju brzi ri
tam
(okretanje pedala) celim putem uz brdo. Izdizanje iz sedišta je
rezervisano za kraće uspone, strme nagibe ili prilikom napada, kako bi
se prestigao sl
abiji vozač.
KONTROLA TAKTIKE
Pored fizičke spremnosti, taktika je od velikog značaja za drumski
biciklizam. U uobičajenoj trci, jedan biciklista ili grupa mogu da krenu u
odvajanje tako što sarađuju između sebe da bi pobegli od pelotona i što
više dobili
na vremenu. U tom slučaju, saradnja u pelotonu igra važnu
ulogu u odlučivanju rezultata trke. Biciklisti iz nekih timova će krenuti u
poteru, dok drugi timovi mogu namerno da uspore tempo kako bi
pomogli članu svoje ekipe u pokušaju odvajanja i dobijanja na vremenu.
VOŽNJA U ZAVETRINI
Kao i kod trka na pisti, vožnja u zavetrini je najvažniji način da se čuva
energija tokom drumske trke. Biciklista na čelu grupe troši mnogo
ener
gije da bi prevazišao silu otpora. Tako što se kreće odmah iza
zadnjeg točka vod
ećeg bicikla, biciklista u zavetrini može da sačuva i
do 30 odsto energije koja je potrebna za vožnju istom brzinom. Po
biciklističkom kodeksu, svaki biciklista mora da bude na čelu tokom trke
da bi dao svoj doprinos, formirajući ono što je poznato kao ko
lona
(videti dole).
POJEDINAČNA KOLONA
U pojedinačnoj koloni, biciklisti
voze u jednom redu. Jedan vozač
zauzima mesto na čelu kolone, a
onda se vraća na začelje. Zatim
sledeći vozač zauzima njegovo
mesto.
DUPLA KOLONA
Najučestalija u ekipnim trkama na
hronometar, dupla kolona ima dva
paralelna reda biciklista. Dvojica
bi
ciklista se smenjuju na čelu
kolone, a onda se vraćaju na
začelje. Vozači iza njih zauzimaju
njihova mesta.
ARMSTRONGOVA SRAMOTA
EŠALON
Ešalon je vrsta kolone koja se
ko
risti prilikom jakih bočnih
vetrova. Biciklisti formiraju
dijagonalne redove na drumu i
smenjuju se u pravcu
preovlađujućeg vetra.
ISTORIJA BICIKLIZMA JE
PREPUNA SKANDALA VEZA
-
NIH ZA DOPING, ALI JE NAJ
-
VEĆI SVAKAKO ONAJ ČIJI JE
GLAVNI AKTER BIO LENS
ARMSTRONG, SEDMO
-
STRUKI
POBEDNIKTUR DE
FRANSA. U 2012, AMERIČKA
ANTIDOPING KOMISIJA PRO
-
GLASILA JE ARMSTRONGA
KRIVIM ZA NEPREKIDNO I
SISTEMATSKO DOPINGO
-
VANJE, I ODUZELA MU SVE
TITULE SA TUR DE FRANSA.
U 2013, POSLE VIŠE GODINA
PORICANJA, ARMSTRONG
JE U EMISIJI OPREVINFRI
PRIZN
AO DAŠE DOPINGO
-
VAO.
34
Rekord u broju pobe
-
da
u etapama Tur de Fransa, koji
drži Belgijanac Edi Merks,
legenda biciklizma.
38.155
Minimalna zarada (u američkim
dolarima) profesionalnih
biciklista. Najbolji mogu da
zarade i do milion dolara.
123.
900
Pro
sečan broj kalorija koje
sagori biciklista tokom
tronedeljnog Tur de Fransa.
6,8
Najmanja dozvo
ljena
težina (u kg) za pro
fesionalni
drumski bicikl, prema
propisima UCI.
IZ PRVE RUKE
Istorija drumskog biciklizma je duga skoro koliko i istorija samog
bicik
la. Prva drumska trka održana je 1869, na potezu od Pariza
do Ruana. Do trenutka održavanja prvog Tur de Fransa 1903,
drumski biciklizam je već bio olimpijski sport za muškarce i
njegova popularnost se proširila Evropom. Nakon uspeha
biciklista iz Amerike
i Australije, drumski biciklizam je
opšteprihvaćen, ali je zbog nedavnih doping skandala dospeo na
loš glas.
UCI
Osnovana 1900, Međunarodna biciklistička unija (UCI) je
svetsko upravno telo za sve biciklističke sportove. Sedište
UCI je u Eglu, u Švajcarsko
j.
Smer
vožnje
Smer
vožnje
Smer
vožnje
Vetar
ZANIMLJIVOSTI
Van sedišta
Biciklista prebacuje
u veću brzinu i
ustaje pri silaznom
potezu noge.
Gladak potez
Biciklista povlači
upravljač levom rukom i
istovremeno pritiska
levom nogom nadole.
Položaj tela
Težina bicikliste
preba
-
čena je nakurblekako
bi mogao da okre
-
će pedale maksi
-
malnom snagom.

Dinarski račun: 160-505568-64 (uplata u dinarima) Banca Intesa

Devizni račun: 160-76567969 (uplata u dolarima $)Banca Intesa

Devizni račun: 160-76587854 (uplata u EUR) Banca Intesa