Belgrade, Borča, Sonje Marinković 1/b +381 (11) 33 25 202 +381 (65) 33 25 202 office@fondacijaplanetarnisportskigrad.com

drumske trke

TRKALIŠTE
Trkališta su uglavnom namenski izgrađene
staze, i mada svaka od njih ima sopstveni
izgled i pos
eban karakter, sve imaju
zajedničke odlike. Među njima su lakat
krivine, pravci, usponi i spustovi (ponekad),
kao i pošljunčane površine za bolju
bezbednost vozača. Staza mora da bude
dovoljno široka da motori mogu da pretiču
jedni druge, a ograde i vansta
zne zone za
hitne slučajeve moraju da budu propisno
postavljene. Gledaoci prate trke sa brojnih
manjih i većih tribina, dok se službena lica
nalaze duž ćele staze kako bi pružila pomoć
trkačima koji dožive nezgodu.
DRUGE STAZE
Drumske trke se ne odvijaju
uvek na speci
jalno
izgrađenim trkalištima. Trke se ponekad
održavaju na javnim putevima, pistama, ili
kombinaciji javnih puteva i terenskih staza.
DRAG TRKE
Dva takmičara se trkaju duž
pravog, asfaltiranog puta, kao što je
dragster staza, koja je uglavnom
duga 400
m (% mi).
UZ
BRDO
Pojedinačni takmičari se trkaju na
hronometar po brdskim deonicama puta.
DRUMSKI RELI
Trkači voze po otvorenim
javnim putevima između fiksnog starta i
cilja, obilazeći kontrolne punktove duž
staze, pritom poštujući ograničenja brzine i
druga pravila na putu.
PRETERIVANJE
Zaštitna kaciga
Dizajnirane su da
ublaže udar
prilikom samo
jedne nesreće.
Aerodinamični
di
zajn
Snažan motor i
aerodinamični
dizajn omoguća
-
vaju Moto GP
motorima da
dostignu brzinu
od 350 km/h (215
mph).
ŠINJA
NAKANO JE 7. MARTA 2007.
DOŽIVEO UDES TOKOM TRENINGA NA
SVETSKOM PRVENSTVU U ŠPANIJI.
VOZEĆI PREKO 320 KM/H (200 MPH),
IZGUBIO JE KONTROLU NAD PRED
-
NJIM DELOM SVOG MOTORA DOK JE
ULAZIO U KRIVINU.
DRUMSKE
TRKE
Drumske trke motocikala
su izuzetno popula
rne
širom sveta, posebno
putem malih ekrana.
Procenjenih 300 miliona
ljudi u svetu prati Svetsko
prvenstvo u
motociklizmu.
Najprestižnije trke su one
Svetskog moto GP
šampionata, koji se
svake godine održava na
18 trkališta širom sveta.
U 2001, Val
entino Rosi,
pobednik u klasama
125,150 i 500 na Svetskim
šampionatima, u svojoj
drugoj sezoni u svakoj
klasi, postao je drugi
vozač u istoriji (posle Fila
Rida) kome je to pošlo za
rukom.
PREGLED SPORTA
Najpopularnije drumske trke su one u kojima takmičar
i voze motore po asfaltnim
trkalištima ili zatvorenim javnim putevima. Najčuvenije trke ovog tipa su u klasama 125
cc i 250 cc, 800 cc svetski GP šampionati i svetski superbajk šampionat, kao i
supersport, izdržljivost i prikolica, ali su moto
-
kros i superkros događaji čija
popularnost sve više raste, naročito u SAD.
TREBA ZNATI
Snaga motora
Snaga motora
zavisi od
specifikacija trke.
Za Moto GP trke,
reč je o
najsavremenijim
četvorotaktnim
motorima od 800
cc.
PROFIL TRKAČA
Pošto trke uglavnom traju sat
vre
mena, izdržljivost trkača je
nužna, zajedno sa snagom i malom
telesnom masom. Tak
mičarima je
takođe potrebna hrabrost da voze
svoje motore brzinama većim i od
320 km/h (200 mph).
Široke gume
Zadnja guma je
šira od prednje
radi dodatnog
prianjanja, pošto
s
e sva snaga
prenosi putem
ovog točka.
Jednodelno
odelo
Postavljeni
jednode
lni
kombinezon
otporan na
nagri
zanje, kao i
rukavice, su
obavezni delovi
opreme.
Dugačak pravac
Vozači mogu prilično da
ubr
zaju na pravcu,
dostižući br
zinu od 350
km/h
(215 mph). Pravac,
dugačak oko 1 km (
1
/2 mi),
je mesto gde trke startuju i
završavaju se.
Brzina trkališta
Prosečna brzina na
trkalištu ne srne da
prelazi 200 km/h (124
mph).
Pošljunčani pojas
Površina pošljunčanog
pojasa mora da bude
potpuno ravna
.
Dužin
a staze
Dužina staze mora da
bude između 3,5 km i 10
km (1
3
/
4
-
6mi).
Širina staze
Širina staze ne srne da
bude manja od 10 m (33 ft).
Ivičnjaci
Ivičnjaci pomažu trkaču da
identif ikuje ivicu staze. Svaki
pojedinačni blok obojenog
ivičnjaka mora da bude
dug
ačak 80 cm (2
1
/
2
ft).
Lakat krivina
Lakat krivine su najsporiji
delovi staze.
Trkači moraju da prebace u
drugu brzinu i uspore na
otprilike 145 km/h (90 mph).
MANKS TRKAČI
Najpoznatija drumska trka je Ostrvo Man
TT (Turist trofej na putevima ostrva Man),
takmičenje koje se održava na Mauntin
Korsu od 1907. Seniorska trka traje 6
kru
gova na stazi dugoj 61 km (38 mi).
Rekord za najbrže pređeni krug postavio
je Džon Mekginis (17 min i 12 s) 2009, a
2007. je Brus Enstej dostigao najveću
brzinu ikad
-
332 km/h
(206 mph).
OBAVEZNA OPREMA
Zaštitna odeća nije stvar izbora: svi trkači imaju udese, i po
vrede nisu
retkost. Nošenje propisane opreme može da znači razliku između
zadobijanja modrica i polomljenih kostiju, ili nečeg mnogo goreg. Kaciga
koja štiti ćelo l
ice, jednodelni kožni kombinezon, rukavice, klizači za
kolena i čizme
-
svi su oni oba
vezni, i svi trkači moraju da nose metalnu
identifikacionu pločicu sa podacima o krvnoj grupi. Takmičari moraju da
budu u vrhun
skoj formi da bi se trkali sa svom tom sigurnosnom
opremom.
RUKAVICE
Spoljašnji deo od
kože je ojačan, dok
sunđerasta postava
pruža dodatnu
zaštitu i udobnost.
Dlano
vi mogu da
budu prekriveni
lepljivim materijalom.
ČIZME I KLIZAČI ZA KOLENA
Brojne međusobno nezavisne
pločice posebno štite Ahil
ovu
tetivu, nožne zglobove, nožne
prste i donji deo potkolenica.
Pružaju dodatnu zaštitu ranjivim
kolenima i potkolenicama.
KACIGA
Pored toga što amortizuje udare i štiti
lice, kaciga je dizajnirana da uvlači
svež vazduh i omogući izbacivanje
izdahnutog va
zduha i vlage.
Zalepljeni klizači
Klizači za kolena su
spojeni za noge
čičak trakom.
Tvrda oplata
Ulošci od karbonskog vla
-
kna pružaju dodatnu zaštitu.
Š
titinici za potkolenice
Pružaju dodatnu zaštitu
jednom od najčešće po
-
vređivanih delova tela.
Zaštita za kolena
Klizači su prikačeni
na štitnik za kolena.
Ograničenje oštećenja
Duboke čizme se nose
preko nogavica
kombinezona.
Štitnici za laktove
Povređeni lakat može da
spreči vozača da se trka,
tako da mora da se zaštiti.
DODATNA ZAŠTITA
Titanijums
ke naramenice,
štitnici za laktove i kolena su
sastavni delovi prilikom izrade
kombinezona. Streč materijal je
udoban za prepone i unutrašnju
stranu butina.
Naramenice
Naramenice od titanijuma su
neophodno osiguranje od
loma ključne kosti.
Štitnik za grudi
Ploče se
dodaju kako bi zaštitile
grudi i rebra od udaraca.
Raspored sedenja gledalaca
Podignute, ukošene tribine
omogućavaju hiljadama gledalaca da
prate događanja na čitavoj stazi
-
bezbedno i relativno udobno
.
GRAN PRI POBEDNICI
TRKAČ
TITULE
POBEDE
ĐAK0M0 AGOSTINI (ITALIJA)
15
122
ANHEL NIJETO (ŠPANIJA)
13
90
VALENTINO ROSI (ITALIJA)
9
105
MAJK HEJLVUD (VB)
9
76
KARLO UBIJALI (ITALIJA)
9
39
DŽON SERTIZ (VB)
7
38
FIL RIO (UK)
7
52
DŽEF DJUK (UK)
6
33
DŽIM REDMAN (RODEZIJA)
6
45
MAJK DUAN (AUSTRALIJA)
5
54
ANTON MANG (NEMAČKA)
5
42
PRAVILA PUTA
Trke Svetskog prvenstva u klasi 125 cc, 250 cc, kao i Moto GP trke, kojima rukovodi
Međunarodna motociklistička federacija (FIM), dugačke su između
95
-
130 km
(59
-
81 mi). Broj krugova koji se voze zavisi od dužine staze. Položaje u startnom
poretku određuje najbrže postignuto vreme tokom kvalifikacija, a da bi se kvalifi
-
kovao za glavnu trku, takmičar mora da postigne vreme koje je do 7 procenata
sla
bije od vremena koje je zabeležio najbrži trkač u njegovoj klasi. Pre starta,
zvaničnici proglašavaju trku „suvom" ili „vlažnom", tako da motociklisti biraju koje će
gume da koriste. Gume mogu da se menjaju na startnoj liniji pre početka trke. Posle
jednog
kruga zagrevanja, početak trke označavaju svetla. Crveno svetio će biti
upaljeno od 2 do 5 sekundi, i kad se ugasi, trka počinje. Ako dvojica trkača ne mogu
da se razdvoje na cilju, pobediče onaj koji je najbrže prošao krug tokom trke.
STATISTIKA
ULAZAK U
KRIVINU
lako je preticanje veština koja izdvaja šampiona od običnog učesnika trke, brzi ulazak u krivinu
će omogućiti trkaču da ostvari bolja prolazna vremena. Što više vremena motor provede u
uspravnom položaju, to će brže ići, tako daje brzo ulaženje i izlaženje iz krivine najbolji način da
se poboljša prolazno vreme i samim tim bude konkurentan u trci.
Izlazak iz krivine
Trkač ispravlja
motor čim mu se
ukaže prilika,
zatim povećava
snagu i hitro
menja brzine.
Prednja kočnica
Glavna kočnica je
za prednj
u gumu,
ne za zadnju.
Nailaženje na krivinu
Dok se nalazi u aerodinamičnom sedećem
položaju, trkač treba da se premesti na levu
stranu sedišta prilikom ulaska u krivinu. Ovim
se povećava trenje. Takmičar uvek mora da
prati stazu ispred sebe.
Pun nagib
U t
renutku kada motor uđe u
unutrašnji deo krivine, još više
se naginje. Trkač pomera
svoje i unutrašnje koleno tako
da ono | dodiruje tlo, a kukovi
mu se I nalaze izvan sedišta.
Najviša tačka krivine
Snaga mora da bude na vrhuncu u
krivini. Prednja kočnica n
e srne da se
pipne, inače postoji mogućnost da se
prednji deo motora izvije. Na najvišoj
tački krivine, takmičar može da počne
da ubrzava.
VALENTINO, BROJ JEDAN
UPRAVNO TELO
FIM su 1904. osnovali predstavnici motociklističkih klubova iz Austrije, Belgije,
Danske, Francuske, Nemačke i Velike Britanije. Danas, organizacija predstavlja
103 nacionalne motociklističke federacije, koje su podeljene u šest regionalnih
grupa: Afriku, Aziju, Evropu, Južnu Ameriku, Severnu Ameriku i Okeaniju. FIM je
priznat od strane
MOK
-
a.
ITALIJANSKI TRKAČ VALENTINO ROSI JE
NAJVEĆA ZVEZDA MOTOCIKLIZMA U SVETU, A
NADIMAK „DOKTOR" DOBIO JE ZBOG
HLADNOKRVNOG RAZORUŽAVANJA PRO
-
TIVNIKA. ROSI DRŽI REKORD SA NAJVIŠE
UZASTOPNIH POJAVLJIVANJA NA POBED
-
NIČKOM POSTOLJU. IZMEĐU 8. SEPTEMBRA
20
02.118. APRILA 2004, POBEDIO JE ČAK 23
PUTA. USPEH NA STAZI D0NE0 MU JE VELI
KO
BOGATSTVO I SLAVU; DO 2009, NJEGOVA
GODIŠNJA ZARADA IZNOSILA JE NEVEROVAT
-
NIH 35 MILI0NA DOLARA.
IZ PRVE RUKE
Drumske motociklističke trke datiraju iz vremena trke Pariz
-
Ruan 1894,
kada su se motocikli i automobili uporedo trkali. Prva trka Ostrva Man
održana je 1907. Takmičenja na trkalištima su se pojavila tek 1949, kada
je FIM organizovao Svetski šampionat za drumske trke za motore od 125
cc, 250 cc, 350 cc (sada nisu redovn
a) i 500 cc, kao i motore sa
prikolicama. U početku, stazama su vladali italijanski i britanski trkači, ali
su danas u ovom sportu dominantni Australijanci, Amerikanci i Španci.
Superbajk šampionat (1000 cc) je uveden 1988, dok je Moto GP trka,
koja je zam
enila 500 cc, pokrenuta 2002.
Oštri nagibi
Motor može da se nagne za
60 stepeni bez opasnosti od
prevrtanja.

Dinarski račun: 160-505568-64 (uplata u dinarima) Banca Intesa

Devizni račun: 160-76567969 (uplata u dolarima $)Banca Intesa

Devizni račun: 160-76587854 (uplata u EUR) Banca Intesa