Belgrade, Borča, Sonje Marinković 1/b +381 (11) 33 25 202 +381 (65) 33 25 202 office@fondacijaplanetarnisportskigrad.com

skijanje slobodnim stilom

SKIJANJE SLOBODNIM
422
STILOM
Vodootporna
jakna
Da bi im bilo toplo,
skijaš! nose
vodootporne jakne
sa toplotnom
izolacijom.
Zaštitna kaciga
Kaciga je
neophodna u
skijanju slobodnim
stilom, jer pruža
toplotu i dodatnu
zaštitu za glavu.
Vezovi za skije
Ci
pele se pričvršćuju za
skije standardnim
vezovima.
Tvin tip skije
Za skijanje slobodnim stilom se koriste
fleksibilne skije sa glatkom donjom
stranom, zaobljene na oba kraja.
PREGLED SPORTA
Dve osnovne discipline skijanja slobodnim
stilom su mogul i erijal
s (takmičenje u sko
-
kovima), dok je treća disciplina, akrobatsko
skijanje (akro), manje zastupljena. Mogul
podrazumeva skijanje niz strmu padinu pre-
krivenu „mogulima" (niskim grbama)
i
skoko-
ve sa dve rampe, dok se erijals sastoji iz sko-
kova sa rampe
i
izvođenja trikova i okreta u
letu. Akrobatsko skijanje (koje nije olimpijska
disciplina) predstavlja kombinaciju gimnastike
i
plesa koja se izvodi na blagoj padini.
OPREMA
Takmičari u svim trima disciplinama
koriste sličnu opremu. Akro skijaši,
kao i mo
gul skijaš prikazan na slici,
obučeni su od glave do pete u vodo
-
otpornu odeću sa toplotnom izola
-
cijom, koriste štapove radi održavanja
ravnoteže, specijalne „tvin tip“ skije,
kacigu i naočare. Za erijals se koristi
ista odeća i skije, ali bez štapova.
Š
tapovi
Štapovi su od ključnog
značaja za pravljenje
zaokreta i odgurivanje. U
akrobatskom skija
nju
njihova dužina ne srne da
prelazi visinu skijaša, a
štapovi za mogul su
najčešće 60 cm (2 ft)
kraći od visine takmičara.
Kikeri
Na stazi postoje dva reda s
kakaonica od
leda, nazvanih kikeri. Sa njih skijaši prave
akrobatske skokove sa okretima i saltima.
Linija cilja
Staza se završava parom
stubova sa fotoelektronskim
senzorima.
Mogul!
Moguli, odnosno grbe,
udaljeni su jedni od
drugih oko 3,5 m
(11,5 ft).
TRI STAZE
Mogul, erijals i akrobatsko skijanje dovoljno su
različiti da zahtevaju posebne staze. Staze za
mogul su najstrmije, sa konstantnim nagibom
duž ćele staze. Staza za erijals ima četiri dela sa
različitim nagibima, a to su zaletište, plato, zona
doskoka i ciljna zona. Staza za akrobatsko skijanje
je jednodelna, sa konstantnim nagibom.
HOTDOGING
SKIJAŠKI TREND POD NAZIVOM „HOTDOGING"
JE KASNIH ŠEZDESETIH GODINA 20. VEKA ŠIRU
PUBLIKU UPOZNAO SA SKIJANJEM SLOBODNIM
STILOM. INSPIRISANI TRIKOVIMA I STILOM
SKEJTBOR
DINGA, AMERIČKI SKIJAŠI POČELI SU
DA EKSPERIMENTIŠU SA SKOKOVIMA I
TRIKOVIMA NA SKI STAZI, A STIL SKIJANJA KOJI
SE RAZVIO DOBIO JE NADIMAK „HOTDOGING".
Startna pozicija
Takmičar kreće sa ove tačke
i ulazi na stazu kroz kontrolnu
kapiju. U duel mogulu, dva
skijaša se paralelno trkaju.
Kontrolna kapija
Takmičari prolaze
između kontrolnih
kapija raspore
- z
đenih na 8
-15 m .
(26
-49 ft).
GRBE
Staza za mogul ima konstantan nagib
od 24 do 32 procenta. Skijaši prelaze
preko grba velikom brzinom dok ne sti-
gnu do skakaonica poznatih kao „kikeri",
sa kojih prave akrobacije u vazduhu.
Sudijski pult
Svaki spust oce
-
njuje sedam sudija,
koji sede za stolom
u ciljnoj zoni.
TREBA ZNATI
Skijanje slobodnim stilom se prvi put pojavilo
tridesetih godina 20. veka u No
rveškoj, kada su
skijaš! počeli da izvode akrobacije tokom
treninga alpskog i nor
dijskog skijanja.
Skijanje slobodnim stilom je jedna od naj
-
dinamičnijih vrsta skijanja
- akcenat je u velikoj
meri na kreativnosti pojedinca i
samoizražavanju. Ima puno tog
a zajed
ničkog sa
snoubordingom, pre svega u pogledu odeće i
tehnike.
Akrobatsko skijanje je bilo demonstrativni sport
1988. i 1992. godine, ali nije u pot
punosti
prihvaćeno.
PROFIL SKIJAŠA
Svaka disciplina skijanja slobodnim stilom
zahteva određene vešti
ne, ali za sve njih je
neophodna izdržljivost i tehničko umeće. Neki
takmičari vežbaju tako što sa skija
ma skaču na
trambolini, a van sezone, kada nema snega,
takmičari u erijalsu treniraju tako što sa veštačkih
skakaonica skaču u bazen ili jezero.
SKIJAŠKE CIPELE
Plastične skijaške cipele si
izuzetno čvrste i duboke, da
bi fiksirale gležnjeve i
obezbedile čvrstu vezu
između stopala i skije.
Kopče
Cipele se zakopčavaju
uz pomoć nekoliko
kopči.
ZANIMLJIVOSTI
3
Maksimalan broj salta unazad dozvoljen
u erijalsu. Dozvoljeno je i do pet okreta oko
svoje ose, da bi se osvojilo što više bodova
za „tehniku".
18
Visina u metrima (59 ft) koju dostižu
vrhunski takmičari u erijalsu pri odskoku sa
skakaonice. U mogulu su skokovi manji.
ATRAKTIVNA OPREMA
Zaštita za glav
u i odeća iste su u sve tri discipline
skijanja slobodnim stilom. Skije za akrobatsko
skijanje su kraće i fleksibilnije nego skije za
mogul i erijals.
PLASTIČNA KACIGA
Kacige se gotovo uvek
nose, i obavezne su za
erijals. Prave se od
plastike, a pričvršćuj
u uz
pomoć trake koja ide
ispod brade.
SKIJAŠKE NAOČARE
Naočare se nose da bi se
oči zaštitile od sunca, ali i
da bi sprečile upadanje
snega u oči.
Vezovi za
skije
Cipela se
uz pomoć
vezova
pričvršćuje za
skiju.
Savitljive
skije
Skije imaju za
-
krivljen profil, što
ih čini
fleksibilnijim.
SKIJANJE SLOBODNIM STILOM
ZIMSKI SPORTOVI
98
Visinska razlika u metrima (321 ft)
staze za mogul u Soze d'Ulsu, koja je
korišćena za Zimske olimpijske igre u
Torinu. Svež sneg za mogul trke je veštački
napravljen od kišnice.
4
Ukupan broj medalja u skijanju slo-
bodnim stilom koji su osvojile Sjedinjene
Države na Zimskim olimpijskim igrama
2010. godine. Mada je to najveći broj me
-
dalja koje je ijedna zemlja osvojila na tom
takmičenju, Kanada je osvojila dve zlatne
medalje, dok su SAD osvojile samo jednu.
DUŽINA SKIJA
Za mogul i erijals propisana je
maksimalna dužina skija.
Dužina skija u akrobatskom
skijanju ne srne da prelazi 80
posto visine skijaša.
STAZA ZA ERIJALS
Staza za ski skokove se sastoji od zaletišta sa
na
gibom od 20 do 25 procenata, na koje se nastavlja
ravna odskočna zona (zvana „plato"). Doskočna
zona ima nagib od 37 procenata, dok je ciljna zona
potpuno ravna.
Plato
Odskočna zona je
potpuno ravna da bi
skijaš mogao precizno
da oceni ugao
skakaonica.
Sudijski pult
Sudije sede na uzvišenoj platformi sa
koje se pruža nesmetan pogled na
skakaonicu.
Ciljna zona
Ne postoje pravila u pogledu veličine
ciljne zone; najčešće se pravi tako da
bude što prostranija.
Markeri
Zastavice se postavljaju da bi
takmičari z
nali dokle su stigli.
Izvajane skakaonice
Skakaonice se pojedinačno grade od snega i ne
oslanjaju se ni na kakvu veštačku konstrukciju.
Kada se izgrade, njihova temperatura mora da
se održava na istom nivou tokom celog
takmičenja.
Ograda
Ciljna zona je o
građena da
bi se publika odvojila od
staze.
423
y
Meka postava
Kacige su sa unutra
šnje
strane postavljene radi
udobnosti.
Brežuljak
Prelaz između odskočne i doskočne
zone naziva se „brežuljak" i
obeležen je linijom.
Zona doskoka
Zona doskoka je posuta
pil
jevinom da bi skijaši
jasnije videli tlo.
Muškarci: do 1,9 m (6 ft 3 in)
Žene do 1,8 m (5 ft 11 in)
Elastična traka
Naočare se
pričvršćuju uz pomoć
elastične trake.
Zaletište
Dužina zaletišta se
razlikuje u zavisnosti od
nagiba staze.
424
MAGIJA MOGULA
Cilj mogula je spustiti se što brže niz
stazu, a pritom osvojiti poene koje sedam
sudija dodeljuje za sveukupni stil i tehniku
spusta i obavezne elemente, kao što su
skokovi. Boduju se tri stvari: kvalitet
zaokreta oko mogula, manevri izvedeni pri
skokovima i ukupna brzina spusta.
DŽOMBAST TEREN
Skijaši mogu da idu pravo preko
mogula, ali je brže vijugati oko njih.
Prelazak preko džombi ublažava se
savijanjem kolena.
Položaj štapova
Dok se priprema za
zaokret ulevo, skijaš se
okreće na desnom štapu
i
težište prebacuje
udesno.
GRABULJE
Grabulje su figura koja se izvodi u letu
odmah posle odskoka u kombinaciji
sa još jednim ili dva poteza. Skije
moraju da budu paralelne jedna s
drugom.
Izvijanje unazad
Skije su uperene
prema tlu, a skijaš
izgleda kao da repovi
-
ma skija „češe leđa".
RAŠIRENIH RUKU I NOGU
Veoma popularna figura u skijanju slobodnim stilom.
Škijaš se odbacuje od skakaonice i širi ruke i noge
najviše što može.
Ruke uvis
Štapovi moraju da budu
podignuti visoko i široko
da ne bi udarali u sk
ije ili
noge.
1994. GODINE KANAĐANIN ŽAN LIK
BRASAR NOSIO JE NA KOLENIMA
ŠTITNIKE JARKIH BOJA DA SUDI JA
MA
NE BI PROMAKAO NEKI OD NJE
GOVIH
TRIKOVA U MOGULU. OSVOJIO JE
ZLATO
- I SADA SVI NOSE TAKVE
ŠTITNIKE.
ATRAKTIVNI AKRO
Akro skijaši izvode koreografi
ju od 90
sekundi u kojoj izvode premete i okrete
uz muzičku pratnju po svom izboru.
Manevri koje izvode dele se u tri grupe:
okreti, poluge i salta.
SALTO UNAPRED
Salto unapred je osnovni element u
akrobatskom skijanju. Može se
pojačati tako što skijaš pri
premetu
preko štapova uradi stoj na rukama.
Kraj
Kada se spusti na obe
skije, skijaš se vraća u
uspravni položaj i nastavlja
dalje niz stazu.
*
Odgurivanje
Skijaš se odguruje o skiju
koju će prvu podići iznad
glave.
Spreman za
akciju
Oba štapa se zajedno
zabadaju u sneg
ispred skija.
AKRO STAZA
Akro skijaši svoje trikove izvode na
padini sa nagibom od oko 24 pro
centa.
Staza mora da bude što rav
- nija -
kao
zimska verzija terena za boćanje.
Takmičari koriste ćelu povr
šinu staze.
Počinju svoj program čim pređu startnu
liniju, a završavaju na samom cilju.
Obojene ivice
Obojena linija
označava ivicu
terena.
Linija cilja
Skijaš prolazi između i dva
stuba sa fotoelek
-
tronskim
senzorima.
Sudijski pult
Sedam sudija posmatra
takmičara
sa
platforme na
središnje
m delu staze.
Startna pozicija
Skijaši počinju nastup na
samom startu, da bi izveli
što više trikova.
Ravna pista
Kao sušta suprotnost
mogul stazi, padina je
ravna i glatka.
Signalne zastavice
Zastavice jasno ozna
-
čavaju granice terena.
VAŽNO JE ISTAĆI
KOLENA
U istoj liniji
U pretposlednjoj fazi
salta skijaš privlači
zadnju skiju što bliže
prednjoj.
Tronožac
Prilikom premota skijaš
se oslanja na oba
štapa i zadnju skiju,
koja je zabodena u
sneg.
POKRETI U MOGULU
Najzanimljiviji deo svake mogul trke
su
figure koje se izvode prilikom skokova sa
dve skakaonice. Pre nego što stignu do
njih, takmičari hvataju što veći zalet.
Većina njih izvede ili seriju od dve ili tri
figure, ili jedan jedini skok sa više okreta
oko svoje ose.
Sletanje
Kolena su savijen
a da
bi ublažila udar; skijaš
se pri doskoku odguruje
niz padinu.
OKRET OD 540 STEPENI
Ovaj impresivni skok sastoji se iz
jednog i po horizontalnog okreta u
vazduhu.
Nema talasanja
Skije moraju da ostanu
spojene tokom celog
okreta; za svako odstu
-
panje, b
ilo horizontalno ili
vertikalno, dobijaju se
kazneni poeni.
Zaokret
Pošto Izvede dve trećine
skoka, skijaš se još jednom
zavrti da bi izveo poslednji
poluokret.
SKOKOVI U ERIJALSU
Kod takmičenja u skokovima svaki takmičar
izvodi dva skoka koja ocenjuje se
dam sudija.
Pet sudija ocenjuje odskok, dužinu, visinu i
tehniku skoka, dok preostala dvojica ocenjuju
doskok. Ukupna ocena se množi sa stepenom
težine (DD
-
degree of difficulty)
da bi se dobio
konačni skor.
DUPLI PUN-PUN-PUN
Ovaj skok sadrži tri „puna" s
alta sa dva
horizontalna okreta u prvom saltu i po
jednim u druga dva. Maksimalan
dozvoljen broj salta u zvaničnim
nadmetanjima je tri.
Paralelne linije
Skije pri doskoku moraju da
budu paralelne, a kolena
savijena da bi apsorbovala
udar.
Rotacija
Poslednja rotacija se
izvodi u završnoj fazi
skoka.
Brzina prilaza
Skijaš
prilagođava brzinu prilaska
skakaonici prema vrsti
skoka.
Skok unazad
Dok leti uvis, skijaš izvodi skok
unazad i rotira skije.
STATISTIKA
OLIMPIJSKI ŠAMPIONI: MOGUL ZA MUŠKARCE
GODINA
IME
ZEMLJA
2014
ALEKSANDR BILODO
(KAN)
2010
ŽILBO KOLA
(FRA)
2006
DEJL BEG-SMIT
(AUS)
2002
JANE LAHTELA
(FIN)
1998
DŽONI M0UZLI
(SAD)
OLIMPIJSKE ŠAMPIONKE MOGUL ZA ŽENE
GODINA IME
ZEMLJA
2014
ŽUSTIN
DUFUR-LAPOAN
(KAN)
2010
HANA KIRNI
(SAD)
2006
DŽENIF
ER HEJL
(KAN)
2002
KARITRAA
(N0R)
1998
TAE SATOJA
(JAR)
OLIMPIJSKI ŠAMPIONI: ERUALS ZA MUŠKARCE
GODINA
IME
ZEMLJA
2014
ANTON KUŠNIR
(BLR)
2010
ALEKSEJ GRIŠIN
(BLR)
2006
SJAOPENG HAN
(KIN)
2002
ALEŠVALENTA
(ČEŠ)
1998
ERIK BERGEST
(SAD)
OLIMPIJSKE
ŠAMPIONKE ERUALS ZA ŽENE
GODINA
IME
ZEMLJA
2014
ALA CUPER
(BLR)
2010
LIDIJA LASILA
(AUS)
2006
EVELIN LOJ
(ŠVA)
2002
ALISA KAMPLIN
(AUS)
1998
NIKI STOUN
(SAD)
IZ PRVE RUKE
Prvi Svetski kup u skijanju slo
-
bodnim stilom održanje 1981.
godine; četiri g
odine kasnije
počelo je da se održava Svetsko
prvenstvo. Trke mogula su se na
Zimskim olimpijskim igrama prvi
put pojavile 1992. godine; erijals je
postao olimpijska disciplina 1994.
Akrobatsko skijanje još uvek nije
priznato od strane Međunarodnog
olimpi
jskog komiteta (MOK),
mada je na Olimpijskim igrama
1988. i 1992. bilo demonstrativni
sport.
RUKOVODEĆE TELO
Međunarodna skijaška federacija (FIS)
trenutno broji 111 zemalja članica.
Polećemo
Na ivici skakaonice skijaš
počinje da se okreće oko
svoje ose ta
ko što glavu i
ramena pomera udesno;
ostatak tela prati taj pokret.
425
SKIJANJE SLOBODNIM STILOM
ZIMSKI SPORTOVI
Vreme za poletanje
Teloje u trenutku
odskoka kruto i paralelno
sa tlom.

Dinarski račun: 160-505568-64 (uplata u dinarima) Banca Intesa

Devizni račun: 160-76567969 (uplata u dolarima $)Banca Intesa

Devizni račun: 160-76587854 (uplata u EUR) Banca Intesa