SKOK UVIS
TREBA ZNATI
→
Skok uvis je olimpijska disciplina još
od Olimpijskih igara u Atini 1896.
→
U šezdesetim godinama dvadesetog
veka takmičenje je
revolucionizovano uvođenjer
mekanih dušeka koji su omogućili
atletičarima da se dočekaju na leđa
bez ozbiljnih povreda.
→
Skoro svi skakači koriste tehniku po
imenu fozberi
-
fl
op, koja je dobila ime
po olimpijskom šampionu iz 1968,
Diku Fozberiju.
ZANIMLJIVOSTI
1.94
Visina u metrima (6 ft i 4 in) Blanke Vlašić,
najviše skakačice uvis svetske klase. Vlašićeva,
nosilac mnogih rekorda za svoju zemlju, Hrvatsku,
osvojila je zlato n
a Svetskom prvenstvu 2009.
400
Visina u metrima (1.312 ft) koju bi odraslo
ljudsko biće moralo da preskoči kako bi ponovilo
svetski rekord u skoku uvis jedne
PROFIL ATLETIČARA
Skakači uvis oba pola su obično visoki
iznad prošeka: većina muškaraca je visok
a
makar 185 cm (6 ft 1 in); žene su najčešće
visoke preko 175 cm (5 ft 10 in). Skoro svi
imaju
vitku građu, ali i dobro razvijene
kvadricepse i mišiće lista na nozi. Brzina,
elastičnost i dobra koordinacija su takođe
važni. Skakači često vežbaju na trampol
ini
da bi se navikli na „kontrolisani" pad.
Prostor za
doskok
Mekani dušek
ublažava
doskok.
Visoko posta
-
vljena letvica
Ona se podiže
uporedo sa
odvijanjem
takmičenja.
Različite patike
Skakači mogu nositi različite patike; patika na
odskočnoj nozi ima đ
on sa ekserima, dok
druga patika može imati ravan đon; nijedan
ne bi trebalo da bude deblji od 13 mm (0,5 in).
Oprema uzanog kroja
Prsluk i sorts, ili
hulahopke su usko
krojeni da skakači ne bi
kačili letvicu.
PREGLED TAKMIČENJA
Skok uvis je jedna od stand
ardnih disciplina na
stazi i terenu, pa se održava na svim atletskim
takmičenjima. Koristeći samo snagu tela takmičari
preskaču horizontalnu letvicu skokom iz zaleta.
Skok uvis je fizički i tehnički veoma zahtevan, a
neprekidno obaranje svetskih rekorda po
kazuje
koliko su uznapredovali trening atletičara i razvoj
tehnoloških inovacija.
POSTAVLJANJE REKVIZITA
Moderna letvica za skok uvis je načinjena od laganog materijala, ojačane
plastike ili aluminijuma, kako bi relativno lako pala ukoliko je atletičar
zak
ači. Duga je približno 4 m (13 ft), u poprečnom preseku je okrugla,
četvrtasta ili trouglasta, i postavljena je na dva uspravna držača. Izmerena
visina letvice se može brzo prilagoditi uporedo sa odvijanjem takmičenja.
Duboki, mekani dušek koji ublažava doskok takmičara se nalazi odmah iza
letvice.
MEKANI DOSKOK
Prostor za doskok je
najčešće napravljen od
slojeva mekane gume
prekrivenih plastikom,
obično debelih 1 m (3 ft i 3
in). Staromodne jame sa pe
-
skom se i dalje ponekad
kori
ste u školama ili na
dru
gim juniorskim
takmičenjima, što znači da je
tehnika poput fozberi flopa
-
pri kojoj se tak
mičari
prizemljuju na ramena
-
nemoguća.
CELOVIT PROSTOR
Skok uvis zauzima manje
pro
stora od većine atletskih
disci
plina. Zaletište
-
napravljeno od asfalta, kao
i
staza za trča
nje
-
dozvoljava
zalete od oko 12 m (40 ft) iz
bilo kog pravca. Zaleti pod
pravim uglom su retki
-
većina skakača prilazi letvici
pod oštrim uglom.