Belgrade, Borča, Sonje Marinković 1/b +381 (11) 33 25 202 +381 (65) 33 25 202 office@fondacijaplanetarnisportskigrad.com

Trcanje na duge pruge

TREBA ZNATI
Trke na 5.000 mi 10.000 m za
muškarce su prisutne na
Olimpijskim igrama od 1912, ali je
trka na 10.000 m za žene
debitovala tek 1988, a na 5.000 m
tek 1996.
Maraton je dobio ime po
legendarnom grčkom vojniku, koji
je 490. p.n.e. dotrčao iz Maratona
do Atine da bi doneo vesti o
grčkoj pobedi u bici.
Svaki od maratona u Londonu,
Njujorku, Čikagu, Hong Kongu i
Honoluluu privuče više od 30.0
00
trkača.
PROFIL ATLETIČARA
Trkači na duge pruge su lakši, sitnije građe i žilaviji od moćnih
sprintera. Izdržljivost i otpornost su izuzetno važni, kao i aerobna
pripremljenost: od suštinske je važnosti da srce pumpa krv kroz
telo što je efikasnije
moguće, da bi više kiseonika dolazilo do
umornih mišića. Uspeh u trčanju na duge pruge ne dolazi samo
kroz izuzetnu fizičku pripremljenost, već i kroz mentalnu
izdržljivost i taktičko razmišljanje. Telo i um takmičara se iscpljuju
do krajnjih granica, i oni moraju biti u stanju da podese ritam da bi
sačuvali energiju i bili svesni kada treba da ostanu pozadi, a kada
da požure napred.
TRKAČI SA VELIKIH VISINA
NA STAZI
U trkama na 5.000 i 10.000 m takmičari startuju poredani po stazi, ali pošto
spoljašnje kri
vine dodaju metre, svi trkači se ubrzo premeštaju u unutrašnje
staze, kako bi smanjili ukupnu razdaljinu koju moraju da pretrče. Jedan krug
oko staze je jednak rastojanju od 400 m. Shodno tome, u trci na 5.000 m,
atletičari moraju prvo istrčati 200 m, a potom napraviti 12 krugova oko staze.
U trci na 10.000 m trkači 25 puta obilaze oko staze. Linija cilja je zajednička za
obe trke.
PREGLED TAKMIČENJA
Takmičenja u trčanju na duge pruge obuhvataju trke na 5.000 m i 10.000 m, kros
- -
kantri trčanje,
i maratone.
Trke na 5.000 i 10.000 m i maraton su olimpijske discipline. Trke se održavaju na
stadionskoj stazi, dok je maršruta maratona organizovana na ulicama grada domaćina. Neke od
trka na 5.000 i 10.000 m se održavaju van regularnih puteva, u tom slučaju se ob
ično nazivaju
trkama na 5 i 10 km.
TRČANJE NA
DUGE PRUGE
ZANIMLJIVOSTI
6.255
Broj trkača koji su prešli liniju cilja na prvom
Londonskom maratonu. Popularno takmičenje koje se održava
jednom godišnje je prvi put organizovano u ovom gradu 1981.
21.1
Dužina polumaratona izražena u kilometrima. Mozes
Tanui je prvi atletičar koji je završio polumaraton za manje od 60
minuta, postavivši rekord u Milanu 1993.
Šorts od lakog
materijala Trkači
nose šorts
napravljen od vlakna
koje omogućava
koži da diše.
Lagane patike
Patike za trčanje
amortizuju udarac
prilikom svakog
koraka.
Svežina
prilikom trčanja
Lagani prsluci
bez rukava i
širokog kroja
trkačima pružaju
najveću moguću
svežinu.
ČESTO NAZIVAN „TRKAČKIM PLEMENOM", NAROD
KALENDŽIN IZ VELIKE RASEDNE DOLINE U ZAPA
DNOJ
KENIJI JE POZNAT PO USPEŠNOSTI U TRČANJU NA DUGE
PRUGE. JEDAN OD MOGUĆIH RAZLOGA ZA NJIHOV
KONTINUIRANI MEĐUNARODNI USPEH JE VISOKA
NADMORSKA VISINA NA KOJOJ ŽIVE. POŠTO U
ATMOSFERI NA VISOKIM NADMORSKIM VISINAMA IMA
MANJE KISEONIKA, TELO MORA DA PROI
ZVEDE VIŠE
CRVENIH KRVNIH ZRNACA KOJA SU NOSIOCI KISEONIKA.
PRILIKOM TAKMIČENJA NA NIVOU MORA OVE DODATNE
ĆELIJE PRUŽAJU OGROMNU PREDNOST, POŠTO SRCE NE
MORA DA KUCA TOLIKO BRZO DA BI PRONELO
EKVIVALENTNU KOLIČINU KISEONIKA KROZ TELO.
8
Broj oborenih reko
rda u samo jednoj trci na 10.000 m za
žene, na Azijskim igrama u Busanu 2002. Kineska trkačica
Sun Jingđe je pobedila u trci, a prve četiri takmičarke su
zabeležile treći, četvrti, peti i šesti najbolji rezultat svih
vremena.
20
Broj godina Haila Gebresela
sija kada je osvojio svoje
prvo zlato na Svetskom prvenstvu u trci na 10.000 m.
Osvojio je još tri titule nakon toga i jedan je od najslavnijih
dugoprugaša svih vremena.
OPREMA
Bilo da se radi o maratonu u gradu, takmičenju na stazi ili po neravnom
te
renu, najvažniji deo atletičarske opreme je odgovarajući par patika.
Različite vrste patika su osmišljene da pruže podršku i kontrolu pokretima
stopala u različitim takmičenjima. Trkačima na stazi i u kros
-
kantriju su
potrebni šiljci za prianjanje, a patik
a za kros
-
kantri mora biti prilično čvrsta;
za maratonce ništa nema toliku važnost kao amortizacija udara.
STATISTIKA
OLIMPIJSKI ŠAMPIONI
U TRCI NA 5.000 M ZA MUŠKARCE
GODINA
OSVAJAČ ZLATNE MEDALJE
2012
MO FARA (VELIKA BRITANIJA)
2008
KENENISA BEKELE (ETIOPIJA)
2004
HIŠAM EL GERUŽ (MAROKO)
2000
MILON VOLDE (ETIOPIJA)
1996
VENUSTE NIJONGABO (BURUNDI)
1992
DITER BAUMAN (NEMAČKA)
1988
DŽON NGUGI (KENIJA)
OLIMPIJSKE ŠAMPIONKE
U TRCI NA 5.000 M ZA ŽENE
GODINA
OSVAJAČICA ZLATNE MEDALJE
2012
MESERET DEFAR (ETIOPIJA)
2008
TIRUNEŠ DIBABA (ETIOPIJA)
2004
MESERET DEFAR (ETIOPIJA)
Mekana peta
Mekani sloj na peti i đonu pomaže u
amortizaciji udara na tvrdim površinama.
PATIKA ZA ULICU
Maratoni se uglavnom trče na
putevima, i često kroz gradove.
Maratonci
nose ravne patike za trčanje,
specijalno dizajnirane da amortizuju
udarce koji stopalo trpi prilikom
ponovljenih udara o tvrdu površinu.
PATIKA ZA NERAVNI TEREN
Trkači kros
-
kantrija trče maršrutama koje
mogu prolaziti kroz sve vrste prirodnog
terena. Oni
nose patike sa gumenim
ekserima zbog prianjanja o blatnjave i
travnate staze. Obično nisu toliko meke
kao patike za ulicu.
KROS-KANTRI
Kros
-
kantri trke se održavaju van puteva, preko svih vrsta terena,
uključujući travu, blato, čak i vodu. Ne postoji određ
ena dužina za
kros
-
kantri trke: trke žena su obično na 2
-
8 km (1,25
-
5 mi); trke za
muškarce mogu biti između 5 i 15 km (3
-
9 mi). Kros
-
kantri trčanje je bilo
olimpijska disciplina do 1924, ali je zatim izbačeno pošto se smatralo
neprikladnim za letnje takmi
čenje. Međunarodna atletska federacija
organizuje Svetsko prvenstvo u kros
-
kantriju svake godine i ono se smatra
najvažnijim takmičenjem u ovoj disciplini.
OLIMPIJSKI ŠAMPIONI
U TRCI NA 10.000 M ZA MUŠKARCE
GODINA
OSVAJAČ ZLATNE MEDALJE
2012
MO FARA (VELIKA BRITANIJA)
2008
KENENISA BEKELE (ETIOPIJA)
2004
KENENISA BEKELE (ETIOPIJA)
2000
HAILE GEBRESELASIJE (ETIOPIJA)
1996
HAILE GEBRESELASIJE (ETIOPIJA)
EKIPN
A TAKMIČENJA
Kros
-
kantri trčanje je neobično po tome što se atletičari mogu
takmičiti pojedinač
no, ili kao deo tima. Obično se finalni redosled
utvrđuje tako što se računa vreme prvih pet takmičara u timu.
OLIMPIJSKE ŠAMPIONKE UTRCI NA 10.000
M ZA ŽENE
GODINA
OSVAJAČICA ZLATNE MEDALJE
2012
TIRUNEŠ DIBABA (ETIOPIJA)
2008
TIRUNEŠ DIBABA (ETIOPIJA)
2004
HUINA SING (KINA)
2000
DERARTUTULU (ETIOPIJA)
1996
FERNANDA RIBEIRO (PORTUGAL)
OLIMPIJSKI ŠAMPIONI
U MUŠKOM MARATONU
GODINA
OSVAJAČ ZLATNE MEDALJE
2012
STIVEN KIPROTIČ (UGANDA)
2008
SEMIVANĐIRU (KENIJA)
2004
STEFANO BALDINI (ITALIJA)
2000
GEZAHEGNE ABERA (ETIOPIJA)
1996
DŽOZAJA TUGVANE (JUŽNA AFRIKA)
1992
HVANG JUNG
-
ČO (KOREJA)
1988
ĐELINDO BORDIN (ITALIJA)
OLIMPIJSKE ŠAMPIONKE U ŽENSKOM
MARATONU
GODINA
OSVAJAČICA ZLATNE MEDALJE
2012
TIKI GELANA (ETIOPIJA)
2008
KONSTANTINA
TOMESKU
(RUMUNIJA)
2004
MIZUKI NOGUĆI (JAPAN)
2000
NAOKO TAKAHAŠI (JAPAN)
1996
FATUMA ROBA (ETIOPIJA)
1992
VALENTINA JEGOROVA (RUSIJA)
1988
ROZA MOTA (PORTUGAL)
Spoljašnji đon
Gumeni ekseri na spoljašnjem đonu pružaju
bolje prianjanje na grubom terenu.
PODEŠAVANJE TEMPA
Jedna od najvažnijih taktika u trčanju na duge pruge je sposobnost da se
podesi tempo. Određuje se trkač koji zadaje tempo. On trči ispred
takmičara, koji usklađuju svoj ritam sa njegovim. Ako trče relativno sporo,
da bi sačuvali energiju
, možda neće biti u stanju da postignu dovoljnu
brzinu za prestizanje trkača na čelu kolone. Međutim, ako trče relativno
brzo i eventualno zauzmu rano vodstvo, možda neće uspeti da održe
prednost, i u krajnjoj liniji mogu ostati bez daha mnogo pre linije c
ilja.
Najveštiji trkači mogu da navedu protivnike da naprave taktičku grešku.
MARATON
Maratoni se trče na putevima sa rastojanjem od 42,2 km (26 mi 385 yd).
Na Olimpijskim igrama trka se završava na stadionu. Muški maraton je
tradicionalno poslednje takmičenje u programu atletike i ponekad je deo
završne ceremonije. Održan je na prvim modernim Olimpijskim igrama u
Atini 1896, a dužina je bila samo 40 km (24 mi 1,4 yd). Dužina narednih
olimpijskih maratona se malo menjala (u zavisnosti od utvrđene maršrute
z
a svako mesto), ali je na Olimpijskim igrama 1926. ustanovljena dužina
koja se i danas koristi.
POPULARNOST U NARODU
Maraton je popularno nadmetanje u kojem se vrhunski atletičari takmiče
rame uz rame sa stotinama, ili čak desetinama hiljada amatera, za koje
sam ulazak u cilj predstavlja lični trijumf. Značajna takmičenja se
održavaju jednom godišnje u gradovima širom sveta, uključujući London,
Njujork, Pariz, Tokio i Boston.

Dinarski račun: 160-505568-64 (uplata u dinarima) Banca Intesa

Devizni račun: 160-76567969 (uplata u dolarima $)Banca Intesa

Devizni račun: 160-76587854 (uplata u EUR) Banca Intesa