→
Red Bui Rempejdž, takmičenje po kojem se mere
sva druga takmičenja u ovom sportu, održano je
u gradu Virdžin u američkoj državi Juta šest puta
u periodu između 2001. i 2012.
→
Više od 6.000 ljudi je gledalo Monster Rajd
Sloupstajl takmičenje u ekstremnom brdskom
biciklizmu, održano 2004. u Dejna Parku u
Kaliforniji.
EKSTREMNI
BRDSKI
BICIKLIZAM
TREBA ZNATI
NIRVANA SA SEVERNE
OBALE
Izdanak ekstremnog bi
ciklizma koji se brzo ra
zvio
je stil Severne obale, koji je dobio ime po oblasti
oko grada Vankuvera u Kanadi, gde je i nastao.
Vozilo se po drvenim šetalištima koja su
prvobitno sagrađena za prelazak pešaka preko
mesta sa bujnom vegetacijom, i razvilo se
u
vožnju po uskim drvenim daskama po imenu
„skini", panjevima drveća, uz rampe i preko
provalija, i čak preko masivnih klackalica. Pod
uticajem stila Severne obale, drvene prepreke su
postale deo običnog ekstremnog biciklizma.
VELIKI SKOKOVI
U ekstremnom
brdskom biciklizmu takmičari
spontano izvode skokove i trikove na prirod
nom
terenu ili urbanoj stazi, tako da nije lako organizovati
takmičenja. U najvažnijim takmi
čenjima se može
učestvovati samo ukoliko vas pozovu, i u njima se
najbolji ekstremni biciklisti takmiče za novac, a sudije
dodeljuju ocene za težinu, brzinu, fluidnost, trikove i
stil. Jedno ta
kvo takmičenje je Red Bul Rempejdž,
koje se održava na prirodnoj podlozi, sa dodatkom
drve
nih prepreka. Urbana takmičenja na veštačkim
stazama su danas
sve popularnija.
Kontrola brzina
Većina brdskih
bicikala ima samo 9
brzina; standardni
planinski bicikli imaju
27.
Potpuna zaštita
Kaciga koja
pokriva čitavu
glavu je izuzetno
važna jer u slučaju
sudara štiti glavu i
lice.
BRDSKI BICIKLI
Bicikli sa pu
nim vešanjem omogućuju
dobru amortizaciju udara pri velikim
brzinama i u stanju su da savladaju male,
ali i velike prepreke.
Oklop za telo
Vozači nose rukavice i štitnike, pogotovo na
kolenima i laktovima. Oni ublažuju povredu, ali ne
mogu da je spreče.
Aluminijumski ram
Brdski bicikli nisu lagani,
obično su teški od 14
-
20 kg
(
—
30
-
45 lb).
Ravne pedale
Pedale od lagane i čvrste
legure pružaju stabilan
oslonac u vožnji.
Vešanje za velike razdaljine
Prednji i zadnji točkovi su
uglavnom prečnika 23 cm (9 in
).
Čvrste gume
Gume su dizajnirane da
podnesu ekstreman pritisak i
imaju šaru koja dozvoljava
oslanjanje pod velikim uglom.
PREGLED SPORTA
Baš kao i ekstremna takmičenja u snou
- bordu i
skijanju, ekstremni brdski biciklizam obuhvata niz
stilova vožnje koje sv
e povezuje jedan cilj
-
vožnja
bez ograničenja. Bicikli sa većim i boljim
vešanjem omogućuju duže i brže spustove, sve
veće skokove i putovanje ekstremnijim stazama.
Rad na prilazu
Približivši se mestu za
skok biciklista koči i
zamahuje zadnjim točkom
na p
rednju stranu.
U rotaciji
Dok biciklista preleće preko ivice stene, bicikl se već
rotira i nastavlja da se okreće tokom celog skoka.
Pod kontrolom
Vozač mora održati
kontrolu nad biciklom
dok se spušta i
okreće.
Sletanje na zadnji točak
Vozač mora svojom t
ežinom
pritiskati zadnji deo bicikla kako
bi se postarao da zadnji točak
prvi
udari o zemlju. Prednji i
zadnji federi
pomažu
u
amortizovanju udara
.
PROFIL BICIKLISTE
Biciklisti se odlikuju snažnim gornjim i
donjim delom tela, ve
likim kapacitetom
pluća i
tehničkim veštinama potrebnim
za vožnju bicikla
-
ravnotežom,
tehnikom skoka, sposobnošću da
izaberu pravu stazu, i pravo
vremenim
reakcijama. Takmiča
rima je takođe
potrebno mnogo samopouzdanja i
potpuna kon
trola nad biciklom u svakom
trenutku
-
jedna g
reška može dovesti do
povrede
kostiju.
SKOK NADOLE OD 360 STEPENI
Pošto se ne zadovoljavaju pukim
preskakanjem preko ivice skoro
vertikalnih stena, visokih do 9 m (30 ft),
vrhunski ekstremni biciklisti uspevaju da
u isto vreme izvedu vazdušne vratolomije
-
i da se spuste na zemlju neoštećenog
tela i bicikla.